INFORMACIJE

Javni pozivi i natječaji - UO za obrazovanje, kulturu, šport i nacionalne manjine

...

CD “KUD Kamen Sirač”

KUD “Kamen Sirač” snimio svoj prvi CD sa siračkim i bilogorskim, pjesmama iz Slavonije te dvije božićne pjesme.
Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽ
CD “KUD Kamen Sirač” možete naručiti ovdje.
...

Naša e-lista
Statistika
Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije › clanovi › kud_veliko_trojstvo
Vox feminae
Vox feminae Vox feminae Vox feminae

Udruga Ženski pjevački zbor Vox feminae


Adresa: Ivana Zajca 19
e mail: .(JavaScript must be enabled to view this email address)
OIB: 69271660375

Ženski pjevački zbor VOX feminae osnovan je u listopadu 2016. godine pod umjetničkim vodstvom profesora Ivana Mihajlovića. Zbor je okupljen na inicijativu bivših učenica Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru koje su poželjele opet pjevati u ˝Mihinom zboru˝. Osim bivših učenica, članice zbora postale su i djevojke koje lijepo pjevaju, posjeduju glazbeno obrazovanje te su prošle audiciju. Trenutačno u radu zbora sudjeluje 31 pjevačica.

Prvi javni nastup održan je 29. prosinca 2016. u sklopu Adventa u Bjelovaru kada je, na božićnom koncertu, zbor izveo hrvatske tradicijske božićne pjesme, duhovne pjesme na latinskome jeziku te popularne božićne pjesme.

11. lipnja 2017. zbor Vox feminae je gradu Bjelovaru poklonio prvi samostalni koncert koji je održan u atriju Gradskog muzeja Bjelovar. Izvedeni repertoar je sadržavao različite glazbene stilove, od duhovnih skladbi na latinskome jeziku, do onih popularnih iz mjuzikala.

29. rujna 2017. održan je nastup na svečanoj sjednici povodom Dana grada Bjelovara. Tim povodom zbor je izveo skladbu 'Zbor Hrvatica' iz opere Porin Vatroslava Lisinskog.

„Čarolija božićnih nota“ naziv je drugog božićnog koncerta koji je održan 7. prosinca 2017. u sklopu Adventa u Bjelovaru.

Ispis stranice



KUD ‘Prijatelji’ Berek


KUD „Prijatelji“ iz Bereka osnovan je tek pred tri godine, dakle to je veoma mlado društvo koje tek „dolazi“. Društvo je nastalo u prostoru općine Berek gdje je takav oblik društvenog djelovanja u kraćim periodima postojao još od 1926. godine.

U početku s radom je krenula muška pjevačka sekcija (13 članova ) s osnovnom zadaćom prikupljanja, očuvanja i prezentacije narodne baštine s područja glazbene kulture. Pri tome je naglasak stavljen na pjesme i napjeve sjeverozapadnog dijela Moslavine koji se, kad je u pitanju folklor i tradicija naziva Bijelom Moslavinom, a kojem pripada i prostor općine Berek.

Nakon određenog vremena sazrela je ideja i potreba o osnivanju još dvije sekcije pod okriljem KUD-a. Nakon pjevačke prvo je osnovana tamburaška sekcija (8 članova koji su proizišli iz pjevačke skupine), a to je i bio jedan od uvjeta da bi se osnovala i plesna družina.

Pred nešto više od godinu dana pokrenuta je i ta sekcija i odmah se u suradnji s ostalim članovima KUD-a uključila u prezentaciju kulturne tradicije moslavačkog kraja. Plesna skupina broji dvadesetak pretežito ženskih članova.

Iako za sobom ima tek godinu dana rada plesači i tamburaši KUD-a „Prijatelji“ učestvovali su na više priredbi na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Ispis stranice

Stentoria
Stentoria Stentoria Stentoria Stentoria Stentoria

Klapa Stentoria


• Vrsta klape: Ženska
• Naziv klape: Stentoria
• Grad: Daruvar
• Godina osnutka: 2009.
• Kontakt email: .(JavaScript must be enabled to view this email address)
• Facebook: https://www.facebook.com/klapa.stentoria

BIOGRAFIJA

Ženska klapa Stentoria osnovana je krajem 2009. godine na inicijativu dviju članica koje i danas djeluju u klapi. Naziv potiče od grčke riječi stentor što znači čovjek jakog glasa. Pjevaju izvorne dalmatinske pjesme i skladbe i obrade popularnih pjesama.Osim brojnih nastupa u svom gradu i široj okolici, klapa je održala pet samostalnih koncerata u Daruvaru. Nastupa na snimanju emisije Lijepom našom, gostuje na klapskim smotrama na Pagu, u Sisku, Kutini, na Grobniku, u Vrbovcu, u Samoboru.

• 2013. klapa nastupa na Večeri klapa debitanata FDK-a, u Bolu na Braču i na Revijalnom koncertu pobjednika. Iste godine nastupa na Državnoj smotri malih vokalnih sastava u Krapini. Vrlo uspješno predstavlja hrvatsku kulturnu baštinu i izvan granica lijepe naše, u Češkoj Republici.
• U lipnju 2014. nastupa na promociji zbirke tradicijskih napjeva i obrada za ženske klape Joška Ćalete i Marka Rogošića u muzeju Mimara. Iste godine klapa je izborila nastup u završnoj večeri za ženske klape 48. FDK u Omišu. Na završnoj večeri ženskih klapa 49. FDK u Omišu klapa je postigla sjajan uspjeh, zavrijedila je 2. nagradu žirija. Sudionice su i zvaršne bvečeri ženskih klapa na jubilarnom 50. FDK Omiš 2016.
• Članice klape su organizatorice Daruvarske klapske večeri koja se održava svake godine u svibnju, gdje ugošćuju većinom klape središnje kontinentalne Hvatske.
• Ljubav prema glazbi, tradicionalnom ali i modernom zvuku je putokaz koji klapa prati u svom radu.

Više na http://fdk.hr/klapa/stentoria/

Ispis stranice

HORKUD Golub

Hrvatsko obrtničko radničko kulturno-umjetničko društvo (HORKUD) “Golub” Bjelovar


Hrvatsko obrtničko radničko kulturno-umjetničko društvo (HORKUD) "Golub" Bjelovar, osnovali su 1887. godine bjelovarski obrtnici. Kroničari navode da je svrha Društva bila obrazovati svoje članstvo, podupirati ih u slučaju bolesti te učiti pjevanje, tamburanje i čitanje poučnih knjiga i časopisa. Ovo Društvo je jedno od najstarijih KUD-ova u Hrvatskoj. U studenom 2012. g. obilježilo je 125 godina svoga postojanja.

HORKUD GolubHORKUD GolubHORKUD GolubHORKUD GolubHORKUD GolubHORKUD GolubHORKUD Golub

Društvo djeluje kroz četiri sekcije:

- mješoviti pjevački zbor,
- folklorni ansambl,
- tamburaški orkestar,
- tamburaški sastav,
- dječji folklor.

Najistaknutija sekcija Društva je mješoviti pjevački zbor koji je u svom dugogodišnjem postojanju održao niz zapaženih koncerata diljem Hrvatske te u Slovačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji, Mađarskoj i Njemačkoj. Posebno dragi nastupi bili su u Zagrebačkoj i Đakovačkoj katedrali. Na poziv organizatora zbor je 2004. g. sudjelovao na međunarodnom natjecanju zborova Fiera della Musica (Azzano Decimo), a više je puta predstavljao Bjelovarsko-bilogorsku županiju na Susretima hrvatskih pjevačkih zborova (Rijeka, Novi Vinodolski, Novigrad-Cittanova). Na 38. susretu hrvatskih pjevačkih zborova 2005. g. mješoviti pjevački zbor dobio je brončanu, a 2007.g. srebrnu plaketu Hrvatskog sabora kulture.
HORKUD Golub
Golub je izdao tri svoje knjige:

• Spomenica 1887-1937 za 50-obljetnicu društva pod predsjedavanjem Maksa Fuksa, legendarnog predsjednika koji je mnogo toga utemeljio u Golubu za svojih mandata od 1922. do 1945. i na kraju završava "U šezdeseti deceni rada neka svima bude na pameti geslo Pjesmom za dom"
• Stoljeće Goluba autora Mirka Vitanovića koja je izašla 1987. godine pod predsjedanjem predsjednice Dušanke Peić.
• Godine 1998. izašla je monografijai 111 Golubovih ljeta autora Josipa Krekovića i Ivana ČurićaHORKUD GolubHORKUD Golub
Dodjela priznanja, natjecanje zborova Novigrad

HORKUD Golub
Nastup MPZ u Novigradu Istarskom

Ispis stranice

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽ

Kulturno umjetničko društvo „GRANIČAR“ Čazma


KUD "Graničar" je osnovan početkom dvadesetih godina XX. stoljeća. U nekoliko navrata je prekidao s radom. Tako je aktvni rad društva počeo 1990.godine, da bi se zbog rasutosti članstva prekinuo 1998.godine. Društvo je ponovo počelo s radom 2008. godine angažiranjem jednog broja starih članova.

Danas društvo djeluje u četiri sekcije: Odrasli, starija djeca, mala djeca i tamburaška sekcija. Sada se okuplja oko 70 članova. Cilj nam je sačuvati i prenijeti na mlade naraštaje narodne običaje, pjesme i plesove prvenstveno Moslavine, a takođe i ostalih krajeva te ih pokazati diljem lijepe naše pa i šire.

Nastupali smo na Županijskim smotrama u: Daruvaru, Siraču, Bjelovaru sa djecom te na raznim prigodama u: Ivanjskoj, Mikloušu, Martincu, Ivanić Gradu, Božićnom koncertu u Čazmi, otvorenje državnog natjecanja u streličarstvu i na mnogim drugim prigodama.

Ispis stranice



Tradicijski kulturni centar Bjelovar


Tradicijski kulturni centar u Bjelovaru osnovan je 10.7.2009. godine kao potreba za kvaltetnom udrugom koja će poticati, promicati i njegovati nacionalnu i kulturnu tradiciju hrvatskog naroda sačuvanoj u mitovima, usmenoj književnosti, običajima, nošnjama, rukotvorinama, muzici i likovnom izražaju, ponajprije bilogorskog kraja te organizirati kazališne, folklorne, plesne, glazbene, pjevačke i druge kulturne nastupe.

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽDjelatnosti kojima se bavi Tradicijski kulturni centar su:
- djelatnost organiziranja javnih nastupa različitih kulturno-umjetničkih društava, folklornih ansambala i etno grupa,
- djelatnost pojedinačnog ili grupnog istraživačkog rada, zapisi narodne usmene književnost na terenu od kazivača ili po ranijim zapisima,
- djelatnost sakupljanja i rekonstrukcije narodnih nošnji i narodnih glazbala,
- djelatnost izdavanja svezaka i brošura gore navedenih istraživačkih radova,
- djelatnost izrade zapisa narodne umjetnosti na suvremenom video mediju ili CD-u.

Osnovane su i aktivno djeluju slijedeće sekcije:
- Etno sastav „Trio Janči“ – koji čine otac Marijan, cimbal, i sinovi Matija (bugarija) i Luka (bas). Povremeno se dopunjavaju svirkom na bilogorskim „dudama“ ili tamburi samici.
- Etno sastav samičara – koji čine mladi svirači na samicama različitog „štima“ iz različitih krajeva Hrvatske – Bilogore, Slavonije i Like.
- Etno radionica narodnih motiva i nošnji – koja je imala svoje izložbe prigodom kulturnih događaja.

Kontak osoba:
Marijan Janči
M. Bogovića 11a
Tel/fax: 043/246-190
Mob: 099/599-8457
E-mail: .(JavaScript must be enabled to view this email address)

Ispis stranice



Likovno udruženje Bjelovar


Prije petnaest godina grupa entuzijasta, uz podršku djelatnika Gradskog muzeja i Fonda kulture, dobrom voljom i upornošću, provodeći akciju "Kistom za slobodnu Hrvatsku" utemeljili su ovo udruženje. Osnovni motiv bio je promicanje likovne kulture, okupljanje svih onih koji žele i vole likovnu umjetnost na jedno mjesto, te predstavljanje javnosti njihovih radova. Od tada pa sve do danas redale su se skupne izložbe, humanitarne akcije, slikarska druženja, likovne stvaraonice i edukacije.

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽDo sada smo imali na desetine donacija a ovo su samo neke od njih: gore spomenuta Kistom za slobodnu Hrvatsku, Hrvatski vatrogasni savez, Policijsku upravu Bjelovarsko-bilogorsku, Dječji odjel klinike Rebro - Zagreb, više od deset puta Liga protiv raka - Bjelovar, grad Pakrac, Osnovna škola Sirač, "Caritas" - Bjelovar, za stare i nemoćne osobe, bolesne, invalide domovinskog rata, razrušene crkve i gospodarske objekte. Ukupno smo donirali preko 500 radova. Svake godine imamo nekoliko skupnih izložbi i likovnih stvaraonica.

Kao udruga član smo Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno Sabora kulture. U ovom periodu kroz naše udruženje prošlo je više od stotinu pojedinaca. Određeni broj članova gotovo je od prvog dana u udruzi. Oni su oslonac sadašnjeg rada, a njima se svake godine pridružuje određeni broj novih, a u zadnje vrijeme i mladih članova. Trenutačno nas ima više od trideset.

Pored najzastupljenijh radova s uljem, suhom pastelom, akvarelom, gvašom, javljaju se drvena intarzija, kombinirane tehnike, suho cvijeće, oslikavanje svile, predmeti od keramike i stakla.

Želim zahvaliti svima Vama koji nas pratite sve ove godine, županiji, gradu, Glazbenoj školi, svim onima koji su nam pomogli na bili koji način i naravno svim svojim kolegama koji su dali pečat i prepoznatljivost udruge. Također zahvaljujem djelatnicima Gradskog muzeja koji su nam omogućili da izlažemo u njihovom prostoru i pozivam ih na daljnju suradnju.

Zlatko Sabolović

Ispis stranice



Savez Čeha u Republici Hrvatskoj


U DESET GODINA ČEŠKE UDRUGE SUDJELOVALE NA JEDANAEST DRŽAVNIH SMOTRI
Duga tradicija i bogata aktivnost donosi zavidne rezultate

Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru kao udruga koja pod svojim krovom okuplja cjelokupnu kulturno-prosvjetnu djelatnost češke manjine u Hrvatskoj, član je Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije od samog njezinog osnivanja. Razloga za to bilo je, a i danas ih ima, više od stotinu. Naime, toliko je različitih skupina od kazališnih i pjevačkih preko folklornih i puhačkih do likovnih, koje aktivno djeluju pri češkim besedama, osnovnim udrugama češke manjine u Hrvatskoj.

Najviše čeških beseda djeluje u Bjelovarko-bilogorskoj županiji i zato je sjedište Saveza u Daruvaru, ali besede nalazimo i u Rijeci, Zagrebu, Slavonskom Brodu. Već prema tradiciji pojedinih krajeva, afinitetima članova i mogućnostima, svaka beseda razvija bogatu i raznoliku kulturnu djelatnost. U 2008. godini u Hrvatskoj djeluje 26 Čeških beseda, a u njima su najpopularniji pjevački zborovi pa je tako na Zpěvankama, smotri pjevačkih zborova u Rijeci 2007. g. sudjelovalo je devetnaest zborova. Najmalobrojniji su likovni umjetnici, njih na nivou Saveza okuplja jedno udruženje – Klub KV. Češki kazališni amateri svake se godine susreću na svojoj smotri u Lipovcu (Ljudevit Selu), koja je ove, 2008. g. ugostila dvanaest kazališnih skupina i isto toliko predstava. Smotra puhačkih orkestara održava se svake godine u srpnju, a 2007. g. u Daruvarskom Brestovcu svoje je umijeće predstavilo devet orkestara.

Brojni su i folklorni ansambli čeških beseda koji se svake druge godine okupljaju na najvećoj manifestaciji Čeha u Hrvatskoj – Dožinkama, a inače na smotri nazvanoj Vonička. Dožinke 2006. g. u Velikim Zdencima okupile su rekordan broj seniorskih folklornih ansambala – čak 30. Dječji folklorni ansambli djeluju kako pri češkim besedama tako vrlo često i pri češkim osnovnim školama ili školama u kojima se njeguje češki jezik i kultura. Smotre dječjeg stvaralaštva zovu se Naše jaro, a u lipnju 2007. g. u Končanici se okupilo četrnaest kazališnih skupina – ukupno 144 učenika, i u Kaptolu na folklornoj smotri čak petnaest dječjih skupina – 400 učenika koji su prikazali 28 plesova.

Češke besede redovito sudjeluju na županijskim smotrama i uz toliko folklornih skupina (sve plešu takozvani stilizirani folklor, a o koreografijama brinu stručnjaci iz Češke Republike) previše bi mjesta zauzelo puko nabrajanje nastupa. Svakako treba istaći da je u dva navrata Holubička, folklorni ansambl daruvarske Češke besede nastupala na smotri folklora u Zagrebu, a jednom je to bila Češka beseda Končanica i to 2003. g. s uprizorenjem svojih tradicionalnih maškarnih običaja.

Među najveće uspjehe češkog kulturnog amaterizma svakako spada sudjelovanje na državnim smotrama. Tako je 2000. g. Puhački orkestar Češke besede Daruvarski Brestovac u B kategoriji osvojio srebrnu medalju, a 2002. g. na državnoj je smotri nastupio mješoviti orkestar sastavljen od muzičara iz više beseda i nastupao je pod nazivom Češki puhački orkestar. Na državnoj smotri sudjelovao je i ženski pjevački zbor Kateřine Češke obeci Bjelovar koji je 2001. g. nastupio na državnoj smotri u Novom Vinodolskom.

Prve češke besede u Hrvatskoj osnovane su prije sto dvadeset godina, a još prije toga u gradovima i selima davale su se amaterske predstave na češkom jeziku. Stoga nije čudno da su najveće uspjehe na polju amaterske kulture Čeha u Hrvatskoj zabilježili upravo kazalištarci. U proteklom desetljeću ukupno je devet kazališnih skupina izborilo pravo sudjelovanja na državnoj smotri (Daruvar četiri puta: 1997., 1999., 2001. i 2002. g., Doljani dva puta: 2003. i 2007. g., Končanica 1998., Veliki i Mali Zdenci 2004., Ivanovo Selo 2005. g.), a dva puta družine su zaslužile posebne nagrade i to Zdenci za poseban doprinos kazališnom amaterizmu i Doljani za očuvanje nacionalnog izričaja. U godini kada je proslavio 55. godišnjicu postojanja Hrvatski sabor kulture dodijelio je nagradu i Jiřini Stanji, dugogodišnjoj kazališnoj voditeljici najuspješnije kazališne skupine, one daruvarske.

Sve u svemu, jedanaest državnih smotri u deset godina, veliki je uspjeh za manjinu koja prema zadnjem popisu ima tek deset i pol tisuća pripadnika, kao i za Bjelovarko-bilogorsku županiju u kojoj Česi nisu najbrojnija, ali su najbolje organizirana nacionalna manjina.

Ispis stranice

KUU Ivan Vitez Trnski Nova Rača

KUU “Ivan Vitez Trnski” Nova Rača


Godine 1885. u Novoj Rači osnovana je Narodna čitaonica. Osnivači Čitaonice bili su tadašnji činovnici, obrtnici, trgovci i napredni poljoprivrednici. Tridesetih godina 20. stoljeća Čitaonica je imala oko 5000 knjiga. U to vrijeme osnovana je i tamburaška sekcija s oko 20 tamburaša i jazz sastav s 5 članova, a djelovali su pri Čitaonici.

Budući da tada nije bilo društvenih prostorija, Čitaonica je bila smještena u prostorijama gostionice "Hoffman“ u Novoj Rači. Za vrijeme 2. svjetskog rata Čitaonica nije radila. U vrtlogu rata nestalo je dosta imovine: knjiga i muzičkih instrumenata. Dio imovine ipak je sačuvan kod pojedinaca te je tako ostala neka materijalna osnova za nastavak rada poslije rata.

U novonastalim uvjetima od 1945. g. pod utjecajem tadašnjih društveno-političkih organizacija, a uz pomoć prosvjetnih radnika Osnovne škole u Novoj Rači, osniva se Kulturno-prosvjetno društvo "Mladost“ u okviru kojeg se pokreće rad nekoliko sekcija. Nabavljena je kino-aparatura, a kasnije i televizor.

U drugoj polovici 20. stoljeća osnovane su folklorna i dramska sekcija pri organizaciji Aktiva žena te je osnovan i tamburaški sastav od čijih članova dvojica sviraju i danas, a to su Josip Debač, rođen 1922. i Ivo Žunac, rođen 1926. pa su danas počasni članovi KUU "Ivan vitez Trnski“. Tijekom godina voditelji sekcija bili su: Marija Rački, Ivkica Kresoja, Mirko Zlatić, Brankica Stanić (folklorna), Slavica Pajtak (dramska) i Franjo Husar (tamburaška).
KUU Ivan Vitez Trnski Nova Rača

Folklorna sekcija aktiva žena Nove Rače 1965. g.

Nastankom i razvojem Tvornice opruga "Fenor“ u Novoj Rači nastaje novo razdoblje kulturno-umjetničkog rada. Od 1981. g. sve sekcije rade kao sekcije KUD-a "Fenor“ Nova Rača. KUD "Fenor“ nabavlja kompletne nošnje za djecu i odrasle te dva kompleta tambura koje su i danas u upotrebi u Osnovnoj školi u Novoj Rači. Vođenje Društva preuzimaju gospođa Branka Novković i gospodin Vladimir Giacometti.

Od 1982. g. KUD "Fenor“ organizira Susrete folklora koji se održavaju krajem mjeseca svibnja svake godine. Rad KUD-a "Fenor“ podržavali su Tvornica opruga "Fenor“ Nova Rača, Mjesna Zajednica Nova Rača i SIZ kulture iz Bjelovara, a danas rad Udruge nesebično podržava i pomaže Općina Nova Rača i Bjelovarsko-bilogorska županija te mnogobrojni sponzori.
KUU Ivan Vitez Trnski Nova Rača
Smotra u Bjelovaru 1985. g.

Godina 1982. i 1986. KUD "Fenor“ bio je domaćin Folklornog ansambla iz Clevelanda iz SAD-a čiji je predsjednik Marko Šarić, rođen u Drljanovcu, selu u Općini Nova Rača. Iste te godine bili smo domaćini ansamblu naših iseljenika iz SAD-a "St. George“.

Dolaskom demokratskih promjena Društvo mijenja ime u Kulturno-umjetnička udruga "Ivan vitez Trnski“.

Udruga je 1992. g. izvela program prigodom polaganja prisege postrojbe 105. brigade HV-a iz Bjelovara u Komletincima i Strizivojni. Nastupala je i u Zagrebu 1997. g. na Trgu sv. Marka prigodom prisege prvog predsjednika RH-a dr. Franje Tuđmana, a također je sudjelovala u programu 2005. g. prigodom posjeta predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Novoj Rači.

Udruga je učlanjena u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije od 1998. g. kada je ujedno bila i domaćin 1. Županijskoj smotri izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije, 2006. g., a 2007. 1. Smotri malih vokalnih sastava.

Udruga je 2000. g. sudjelovala u programu TV-emisije "Lijepom Našom“ iz Bjelovara, zatim 2006. nastupila je u TV-emisiji Dobro jutro, Hrvatska, snimila je četrnaest emisija u seriji Iz hrvatske narodne baštine za Hrvatski radio Zagreb, I. program, a imala je i niz emisija na lokalnoj radiopostaji BBR.

Udruga je redovito sudjelovala na svim županijskim smotrama izvornog folklora, na svim smotrama dječjeg folklora i na 1. Smotri malih vokalnih sastava Bjelovarsko-bilogorske županije. Isto tako je sudjelovala na Međužupanijskoj smotri folklora u Novoj Gradiški 1998., u Mariji Bistrici 1999. te u Republici Mađarskoj 2005. g. povodom pristupanja Republike Mađarske Europskoj Uniji. Udruga je 2001. i 2005. g. nastupala i u programu Ivanjski krjesovi u Đakovu, a 2007. na 42. Vinkovačkim jesenima te na 4. Susretima malih vokalnih sastava u Mariji Bistrici kao i na mnogim manifestacijama širom Republike Hrvatske.

KUU Ivan vitez Trnski Nova Rača sudjelovalo je na snimanju dokumentarnog filma Svetomarske čipke.

Također smo sudjelovali u programu SVEČANOG OTVARANJA SPOMEN OBILJEŽJA POGINULIM BRANITELJIMA DOMOVINSKOG RATA 1991. -1995. GODINE, NA LOKACIJI TROKUT – NOVSKA.

Od 1. – 3. svibnja 2009. godine sudjelovali smo na međunarodnom festivalu amaterskih kulturno-umjetničkih udruga u Sofiji.

Od međunarodne suradnje važno je istaknuti suradnju s dva KUD-a iz SAD-a: Cleveland junior tamburitzans i St.George, te dva KUD-a iz Republike Mađarske: Balatonszentgyörgy i Kaposfö. KUU "Ivan vitez Trnski“ surađuje s 27 udruga izvan Bjelovarsko-bilogorske županije i sa svim udrugama naše županije te s dva češka društva.
KUU Ivan Vitez Trnski Nova Rača
Dječja folklorna skupina KUU “Ivan Vitez Trnski” Nova Rača 2007. g.

Danas ima 5 sekcija i to dvije folklorne, dvije tamburaške i pjevačku skupinu poznatu pod imenom Treća dob. U Udruzi aktivno radi 70 članova iz Nove Rače i okolnih sela, a ima kompletne narodne nošnje za sve članove i muzičke instrumente za sve tamburaše. Osim tambura ima i tradicijska glazbala: dude, samicu i dvojnice. Njeguje izvorni folklor Bilogore i Moslavine kao i običaje svoga kraja. Svake godine održava Čijanu perja i Fašnjak (maskenbal), a prigodan program upriličuje za Đurđevo, Ivanje, Martinje (krštenje mošta) i Božić. Osobitu pažnju posvećuje edukaciji mladih članova za voditelje folklornih i tamburaških sekcija te za sviranje na tradicijskim glazbalima.

Ispis stranice



KUD “Graničar” Garešnica


Tridesetih godina 20. st. u Garešnici djeluje mješoviti crkveni zbor pod nazivom "Sijač“. Osnivač i dugogodišnji voditelj bio je Slavko Rupert. Osnivanjem društva "Hrvatski dom“, a na poziv njegova predsjednika Dragana Novosela "Sijači“ ulaze u sastav "Hrvatskog doma“. 1932. g. "Sijači“ su sijali pjesmu na svim važnim događanjima u mjestu, na crkvenim svečanostima, a zanimljivo je spomenuti kako većinu svojih nastupa izvode u narodnoj nošnji svoga moslavačkog kraja. Ondašnja vlast u Garešnici 1952. g. gasi društvo "Hrvatski dom“ i osniva se KUD "Graničar“. Tek nekolicina pjevača iz "Sijača“ prelaze u novo osnovano Društvo, a ostatak članova prilazi iz građanstva.

"Graničar“ u svom dugogodišnjem radu postaje najmasovnija udruga i okosnica kulturnih događanja u Garešnici, kroz njega je prošlo na stotine pjevača amatera. U svom početku djeluje u jednoj sekciji, mješoviti pjevački zbor. Godine 1990. "Graničaru“ se pridružuje limena glazba koja je dugi niz godina djelovala kao samostalna. Graničari dobivaju i drugu sekciju koju kao i zbor vodi prof. Branko Medved, a 2004.g. u sastav "Graničara“ ulazi pjevačka skupina "Hrvatska žena“ koja izvodi stare moslavačke pjesme i napjeve, a vodi ih gospođa Milka Kosihajda. Danas KUD "Graničar“ djeluje u četiri sekcije i prisutan je na svim važnim kulturnim događanjima u gradu Garešnici.
KUD Graničar Garešnica

Mješoviti pjevački zbor "Sijač" iz 1936.g.

Osnivanjem Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije 1997.g. KUD "Graničar“ od prvih dana postaje član ove velike obitelji.

Sve tri Graničarove sekcije: mješoviti pjevački zbor, puhački orkestri i tradicijskom pjevanju nastupaju na županijskim smotrama. Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije povjerila je domaćinstvo "Graničaru“, 2006. za smotru pjevačkih zborova, a od 2006. do 2008. za smotre puhačkih orkestara na Županiji. Mješoviti pjevački zbor predstavljao je 2003. g. Županiju na državnoj smotri pjevačkih zborova u Novom Vinodolskom.
"Graničar“ je nastupao u Pakracu, Bjelovaru, Županji, Čazmi, Zagrebu…, a prije Domovinskog rata imao je prijateljsku suradnju s gradovima Barč i Kapošvar u Mađarskoj.

Za svoj kulturno-umjetnički rad KUD "Graničar“ dobio je Plaketu grada Garešnice i Diplomu Hrvatskog sabora kulture za 75 godina gajenja zborskog pjevanja u Garešnici. Plaketu grada dobili su i zaslužni pojedinci, članovi zbora, kao i dugogodišnji zborovođa prof. Branko Medved. Mješoviti pjevački zbor imao je svoje, kasnije poznate pjevače, o tome nam govori i fotografija iz 1932.g. na kojoj se prepoznaje poznati hrvatski pjevač Ivo Robić, rodom iz Garešnice (u foto galeriji).
KUD Graničar Garešnica
Mješoviti pjevački zbor KUD-a "Graničar" s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem

KUD "Graničar“ Garešnica može se danas ponositi jer su iz njegovih redova iznikli poznati glazbenici: Ozren Mutak, redovni profesor klasične gitare na Konzervatoriju u Pragu, Zvonimir Bajević profesor u Revijskom orkestru Hrvatske televizije, Ivana Gereci profesor u Osnovnoj glazbenoj školi u Garešnici, a nadamo se da će još netko nastaviti u profesionalnim glazbenim vodama.
KUD Graničar Garešnica
Pjevačka skupina "Hrvatska žena" u narodnoj nošnji Moslavine

Ispis stranice



KUD “Trnovitica“ Velika Trnovitica


Kulturno-umjetničko društvo "Trnovitica“ u Velikoj Trnovitici djeluje od 1960. g. te okuplja zaljubljenike i štovatelje kulturne tradicije trnovitičkog i moslavačkog kraja u dvije sekcije: Folklornoj i Tamburaškoj. Broji oko 30-40 aktivnih i desetak pomagajućih članova.

Društveni i kulturni život u Velikoj Trnovitici ima dugu i bogatu tradiciju zapisanu i sačuvanu u spomenici Hrvatske pučke knjižnice osnovane u Velikoj Trnovitici u kolovozu 1905. g., dokumentima DVD-a Velika Trnovitica koje je još 1931. g. imalo osnovanu diletantsku skupinu zaduženu za kulturno-prosvjetni amaterizam. U okviru Seljačke sloge 1934. g. obnovljen je rad Narodne knjižnice "Josip Juraj Strossmayer“ u okviru koje se 1936. osniva Prosvjetno-gospodarska sekcija "radi organiziranja priredbi za članove i nečlanove knjižnice“.

Poslije II. svjetskog rata pri omladinskoj organizaciji u Velikoj Trnovitici osniva se 1950. g. diletantska skupina iz koje, na inicijativu nekoliko Trnovitičanki i uz pomoć tadašnjih nastavnica u trnovitičkoj Školi Dragice Kovačić i Zore Klarić, nastaje Kulturno-umjetničko društvo koje uz kraće stanke u radu, s većim ili manjim uspjehom djeluje do danas.

Uz zaslužne nastavnice, od prvog su dana u Društvu bile aktivne: Marija Margetinac, Milka Sklobić, Marija Klimeš, Marija Maretić, Milka Mađerac, Štefica Stoček, Marija Grkčević, Marica Britvić, Marinka Sladiček, Marica Krivec, Kata Šulentić, Marija Koren i Marica Šašinović.

U narednim godinama za rad Društva vežu se imena Jeronime (Jerke) Bakarić, Ivanke Brašnov, Marije Bačak, redom nastavnica u tamošnjoj Školi. Godine 1973. KUD osvaja prvo mjesto na općinskoj smotri folklora, a od 1974. godine nosi ime "Seljančica“ i u to vrijeme smatra se jednim od najaktivnijih društava u tadašnjoj općini Garešnica.

Slijede razdoblja kraćih prekidanja i oživljavanja rada vezana za odlaske učitelja i voditelja te inicijative pojedinaca, a jedna takva rezultirala je Osnivačkom skupštinom Kulturno-umjetničkog društva "Trnovitica“, održanom 28. ožujka 1999. g. Pod izvornim imenom i u tadašnjem sastavu Društvo radi do danas.

Predsjednica i voditeljica Folklorne sekcije je Ivanka Opalički, tajnica Karmela Štavalj, a blagajnica Marina Majcan. Uz spomenutu Folklornu sekciju s 23 člana u Društvu djeluje još i Tamburaška s 12 članova, voditelj Drago Orač, te Dramska sekcija s 8 članova koju vodi Ilija Zečević. Društvo se odmah registriralo i upisalo u registar udruga pod brojem 1448161, a iduće 2000. g. učlanilo se i u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije. Svoj prvi nastup Društvo je imalo u svojoj Trnovitici i to povodom velikog jubileja, 240. obljetnice školstva u Velikoj Trnovitici s kojim je gotovo neraskidivo povezano u svim svojim aktivnostima pa su tako i prvi glazbeni instrumenti za Tamburašku sekciju bili posuđeni od Osnovne škole "Trnovitica“.

Zbog velikog zanimanja i relativno brojnog članstva te početničkog zanosa, angažirana je i koreografkinja gđa. Romana Fezi-Martinić, te uz izvorni folklor, prve dvije godine Društvo je plesalo i koreografirane plesove. Uvježbane su koreografije Moslavine s običajem prela, moslavačko-slavonski svatovi, Slavonija i Međimurje. Dramska sekcija izvela je scenski prikaz Stevo i Mara te ceremoniju krštenja mošta. U šest mjeseci rada, te prve 1999. g., Društvo je održalo sedam nastupa.

U 2000. godini, uz pomoć Županije, nabavljeni su opanci i uvježbane dvije koreografije: Stari splitski plesovi i Ličko kolo. Po prvi put nastupili smo 14. svibnja 2000. na Županijskoj smotri folklora održanoj u Čazmi.

"Po prvi puta na smotri, pokazali su zavidan izvođački potencijal i sigurno, savjesno vodstvo. Na prvi pogled uočava se silna briga za detalje i urednost u odijevanju. Zanimljivo sklopljen program u kojem se izmjenjuju pjesme, kola i plesovi starijeg i novijeg postanja, dobro je izveden, izvođači su dobro iskoristili pozornicu, tako da s posebnim zadovoljstvom treba pohvaliti ovo Društvo.“ Riječi su to člana Prosudbenog povjerenstva sa smotre dr. sc. Tvrtka Zebeca iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u svom kritičkom osvrtu na viđeno.

Društvo je već spomenute 2000. g. nastupilo u Mikleušu na "Zapovijedi pod lipom“, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Županije. Od 31. kolovoza do 4. rujna Društvo je gostovalo u Braunschweigu, u Njemačkoj. U prosincu su održana dva cjelovečernja božićna koncerta (u Garešnici i Hercegovcu) na kojima su otplesane sve dotad uvježbane koreografije.

Tijekom 2001. g. nabavljena su dva glazbena instrumenta: bas i brač, a Dramska je sekcija izvela skeč Mumija, dok Folklorna sekcija od ožujka nije imala koreografa i orjentirala se isključivo na izvorni folklor. Održano je ukupno devet nastupa od kojih izdvajamo nastup na Županijskoj smotri održanoj 13. svibnja u Velikom Trojstvu, snimanje za Net (magazin Topless) te svakako naše prvo gostovanje na Vinkovačkim jesenima gdje smo predstavljali Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a nastupili smo u mimohodu i u službenom programu večeri zatvaranja Vinkovačkih jeseni uz izravan prijenos Vinkovačke televizije.

Bili smo i na državnoj smotri osnovnih škola, Danima kruha održanim u Daruvaru. Pokrenuli smo i po prvi put održali kulturno-tradicijsku manifestaciju Trnovitičko prelo. Te godine, uz pomoć gosp. Šimuna i gđe. Gordane Ščrbačić, nastavnika u OŠ "Trnovitica“, pokrenut je rad Malog folklora koji okuplja 15-ero djece školskog uzrasta, ali se nažalost ugasio rad Dramske sekcije.

Folklorna sekcija dječjeg uzrasta s 29 članova u 2002. g. nastupila je na Županijskoj smotri folklora održanoj 19. svibnja u Grubišnom Polju. Kritički osvrt najbolje ilustrira nastup: "Prvi nastup malih Trnovitičana obećaje lijepu budućnost društvu i selu, osobito zbog velikog broja. Lijepo da ste već na prvom nastupu imali samičara koji je pjevao...“ dr. sc. Tvrtko Zebec.

Folklorna i Tamburaška sekcija s "Trnovitičkim snabokima“ prikazanim na Županijskoj smotri u Velikom Trojstvu 2001., predstavljala je Županiju na državnoj smotri Brodsko kolo 9. lipnja 2001. u Slavonskom Brodu. Te smo godine održali ukupno jedanaest nastupa, a gostovali smo i na Otočkom proljeću 2. lipnja iste 2001. Po drugi put organizatori smo bili i domaćini na Trnovitičkom prelu, koje prerasta u tradicionalno.

I 2003. g. gostovali smo na Otočkom proljeću, Zapovijedi pod lipom, na Ličko-moslavačkom ljetu u Sincu, na Vinkovačkim jesenima. Na Županijskoj smotri te godine prikazali smo žetvene običaje i kao predstavnici Županije sudjelovali na Međužupanijskim susretima folklora održanima te godine u Bjelovaru. Na našu veliku žalost prerana smrt voditelja Dječjeg folklora gosp. Šimuna Ščrbačića prekinula je i rad s dječjom skupinom te se više ne pojavljuju na smotri. Već tradicionalno, po treći put organizirali smo Trnovitičko prelo.

Godine 2004. Društvo je skromno, cjelovečernjim programom za mještane, obilježilo pet godina djelovanja u sadašnjem sastavu. Na Županijskoj smotri te godine predstavili smo se pastirskim igrama i plesovima pod nazivom Jesen stiže dunjo moja, a gostovali smo u Gaju, povodom obilježavanja 200. godišnjice izgradnje Župne crkve Sv. Katarine gdje smo se susreli i s Antunom Škvorčevićem, biskupom požeško-slavonskim. Organizirali smo 4. Trnovitičko prelo.

U 2005 godini, poslije Županijske smotre na kojoj smo se predstavili pjesmama i plesovima trnovitičkog kraja Oj Jablane, širi grane bili smo kao predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije određeni za nastup na državnoj smotri Đakovački vezovi, na koju, ne našom krivicom, nismo stigli. Zato smo, na poziv organizatora 40. jubilarnih Vinkovačkih jeseni bili sudionici mimohoda 18. rujna 2005. U listopadu 2005. sudjelovali smo na smotri tamburaških sastava Požeško-slavonske županije kao gostujuće društvo, održanoj u Slavonskom Kobašu. U prosincu 2005. organizirali smo 5. Trnovitičko prelo.

Od prvih dana 2006. g. Društvo je intenzivno radilo na pripremi za izravan prijenos pučke svete mise iz Župne crkve Sv. Martina biskupa u Velikoj Trnovitici koju je HTV 2 prenosio 19. veljače. Na Županijskoj smotri folklora 2006. prikazali smo svatovski običaj dolaska mlade u kuću mladoženje Svekrvice otvaraj nam ljesu i, kao predstavnici Županije, te godine bili na 40. Đakovačkim vezovima. Sudjelovali smo na javnom snimanju radijske emisije Bisernica 18. lipnja, a 23. srpnja gostovali smo na Srpanjskim susretima folklora u Žabljaku, Bosna i Hercegovina. Za vrijeme organiziranja 6. Trnovitičkog prela na pozornici smo postavili vjerni prikaz izrade platna na tkalačkom stanu.

U 2007. g. na Županijskoj smotri folklora u Velikoj Pisanici prikazali smo običaj sjenokoše Lijepi naši strnokosi i nastupili u težačkim narodnim nošnjama. Organizirali smo Fašnik u Trnovitici te 7. Trnovitičko prelo. Kao predstavnici Županije nastupili smo na 8. Ivanjskim krjesovima u Đakovu 24. lipnja, te predstavljali Županiju na sajmu Vino-vita u Zagrebu, 5. svibnja.

Kulturno-umjetničko društvo "Trnovitica“ ima razvijenu suradnju s društvima iz svih krajeva, a posebno s društvima iz susjednih sela uz čiju pomoć žele sačuvati i prezentirati bogatu kulturnu i tradicijsku baštinu. To su društva: "Slavko Kolar“ iz Palešnika, "Graničar“ iz Garešnice, "Sloga“ iz Miklouša, "Josip Lovretić“ iz Otoka, "Matija Gubec“ iz Slavonskog Kobaša, "Lipa“ iz Sinca, "Međurača“ iz Međurače, "Husain“ iz Husaina, "Klaruš“ iz Maruševca, "Zeleni gaj“ iz Gaja, "Hrvatska čitaonica“ iz Hercegovca, "Hruševec“ iz Hruševca Kupljenskog, "Izvor“ iz Žabljaka u BiH, "Katedra čakavskog sabora“ Škrljevo, "Palična“ iz Severina, "Sloga“ iz Đurđica, "Kloštar“ iz Kloštar Ivanića, "Gušće“ iz Gušća, "Lonjsko polje“ i Udruga dijabetičara iz Garešnice.

Kulturno-umjetničko društvo "Trnovitica“, iduće će godine obilježiti desetu obljetnicu kontinuiranog rada sa željom da hrvatska i moslavačka folklorna baština živi i traje kao oblik kulturnog identiteta Hrvata i Hrvatske na početku 21. stoljeća.

Ispis stranice

KUD Šandrovac

KUD “Šandrovac“ Šandrovac


Šandrovac je smješten na obroncima Bilogore. Proteže se na 62 km2 i obuhvaća područja naselja: Jasenik, Kašljavac, Lasovac, Lasovac Brdo, Pupelica, Ravneš i Šandrovac te broji 2.095 stanovnika. Na pitomim obroncima smještene su brojne vikendice i vinogradi. Životopisan okoliš pruža mogućnosti razvoja seoskog turizma, lovstva i lovnog turizma.

Naselje Šandrovac jedno je od najstarijih naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Već u 13. stoljeću postojao je utvrđeni grad mušinskih plemića. Današnje naselje dobilo je ime 1491. g. po plemiću Šandrorffyu.

KUD ŠandrovacKUD "Šandrovac“ sredinom 20. stoljeća djeluje pod nazivom "Seljačka sloga“. Godine 1985. mijenja ime u "Aktiv žena“ i svojim radom postiže uspjehe, a početkom Domovinskog rata Društvo prestaje s radom. Po svršetku Domovinskog rata 1995. g. Društvo započinje s radom, ali pod novim imenom Kulturno umjetničko društvo "Šandrovac“. Osnivanjem KUD-a željelo se u Šandrovcu stvoriti žarište kulturnih zbivanja, vezanih prije svega uz njegovanje narodnih običaja, pjesama, plesova i etnografskog blaga bilogorskog kraja.
KUD Šandrovac

Smotra folklora u Velikoj Pisanici 2007. g.

KUD Šandrovac
Smotra folklora u Velikom Trojstvu

KUD Šandrovac
Sunja, 25.3.2006. g.

KUD Šandrovac
Valentinovo 2007. g.

Osim plesova i običaja bilogorskog kraja njegujemo i kulturu Podravine. U Društvu djeluju dramska, plesna, tamburaška i dječja sekcija te brojimo oko pedesetak članova različite dobi, a najviše su učenici srednjih škola i studenti. U dramskom programu KUD njeguje običaje krštenja mošta, svatova, tkanja, košnje žita i razne druge vezane uz bilogorski i podravski kraj. Od osnutka Društvo je aktivno diljem Lijepe Naše, na raznim smotrama i susretima folklora, ali i u inozemstvu. Svake godine sudjelujemo na smotri folklora Bjelovarsko-bilogorske županije. Redovito organizira prijateljske susrete folklora u Šandrovcu u kojima ugošćuje društva iz Republike Hrvatske i inozemstva te se tu stvaraju nova poznanstva i prijateljstva koja se pamte cijeli život.
KUD Šandrovac
KUD Šandrovac
KUD "Šandrovac“ je od osnutka 1995. g. imao oko 250 nastupa diljem domovine. Društvo je prepoznatljivo po brojnosti mladih članova. Ta je činjenica važna jer uključivanjem mladih u njegovanje kulturnih vrijednosti osiguravamo budućnost. Od 2007. g. u Društvu je osnovan i folklor u kojem se djeca od 12 do 16 g. pripremaju za veliki folklor. Dobru suradnju njegujemo s mnogim društvima diljem Hrvatske. Navedimo neke: KUD "Podravka“ Starogradečki Marof, KUU "Blaž Lenger“ Podravske Sesvete, KUD "Gračanka“ Stari Gradec, HKUU "Ukrainaca“ Lipovljani, KUD "Lipovac“ Generalski Stol, KUD "Grgur Karlovčan“ Kalinovac, KUD "Češka beseda“ Virovitica, KUD "Mala Gorica“ Mala Gorica, KUD "Obreška“ Obreška, HKUD "Sv. Ivan Krstitelj“ Ružići, Bosna i Hercegovina, KUD "Otrovanec“ Otrovanec, KUD "Graničar“ Okrugljača, KUD "Potočanka“ Potok, KUD "Kaj“ Petrovsko, KUD "Zvonko Ban“ Jarmina, KUD "Sunjanka“ Sunja, KUD "Petar Preradović“ Grabrovnica, KUD "Lepoglavski pušlek“ Lepoglava… Društvo će uspostaviti suradnju i s drugim društvima.
KUD Šandrovac
Od 2006. g. KUD "Šandrovac“ posjeduje i mrežnu stranicu: www.kud-sandrovac.hr. Zanimljiv je podatak da našu stranicu dnevno posjeti 80 osoba. Elektroničkom poštom javljaju nam se razna društva diljem svijeta, a posebice Hrvati u inozemstvu, iz dalekih zanimljivih mjesta u Kanadi, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj… ali i naravno i društva iz Hrvatske. I na taj način društva razmjenjuju informacije o kulturi i običajima svoga kraja, započinju suradnju jedni s drugima.
KUD Šandrovac
Smotra folklora u Ružićima, BiH

Primjer tome je KUD "Šandrovac“ i HKUD "Sv. Ivan Krstitelj“ iz Ružića u Bosni i Hercegovini. Ova su se dva KUD-a povezala, svoje prijateljstvo započeto prije dvije godine učvrstila, a voditeljica se našeg KUD-a ove godine vjenčala za člana KUD-a iz Ružića. Već druga Šandrovčanka je svoje prijateljstvo s Hercegovcem okrunila vjenčanim prstenom. Bez obzira na kilometarske udaljenosti dvaju KUD-ova prijateljstvo može biti jako i trajati cijeli život.

Ispis stranice

KUD Sloga Velika Pisanica

KUD “Sloga“ Velika Pisanica


KUD "Sloga“ Velika Pisanica osnovan je 1994. g. Društvo je član Zajednice kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije od osnivanja te tako participira u kulturnom životu Županije, a u gostovanjima izvan Županije i izvan zemlje, nastoji prezentirati folklorno blago Bilogore pod motom “Neka kuca bilo bilogorsko, danas, sutra i uvijek“.

Rad Društva do danas je obilježilo mnogo sekcija da bi posljednjih godina okosnica društva bila Ženska pjevačka skupina.

Pjesma u Velikoj Pisanici ima dugu tradiciju. Pjevalo se uspješno u crkvenim zborovima pod vodstvom pokojnog velečasnog Juraja Vlahovca, kasnije Mate Dukića. Pjesme "velikopisaničkih ladarica“ sa Zoricom Filipović, Ženskog pjevačkog zbora pod vodstvom Petra Hodaka, a kasnije prof. Ivana Mihajlovića i sada Ženske pjevačke skupine pod vodstvom Dubravka Kovačevića daju prepoznatljiv kulturni identitet velike Pisanice posljednjih 50 godina. Te drage, sada već zrele žene su temelj ovoga Društva.

Nekoliko riječi se mora reći o povijesti kulturnog djelovanja jer nije sve počelo te 1994. g.

Pisanih tragova kulturnog djelovanja na ovom području se može pronaći u školskoj spomenici, ali mnogo toga i na fotografijama koje su izvučene iz starih škrinja.

Kulturno umjetničko društvo, kao ogranak "Seljačke sloge“ postoji između dva rata. Iz tog vremena imamo sačuvane fotografije s obilježavanja 100-te godišnjice Hrvatske himne.

Pedesetih godina 20. stoljeća djelovalo je društvo “Sloga“ koje traje kratko, da bi šezdesetih prestalo s radom.

Bogatstvu kulturnog života Velike Pisanice doprinijelo je i Mađarsko kulturno društvo "Kalas“, a njemačko stanovništvo se uključuje u rad Vatrogasnog društva njegujući kulturu i običaje Nijemaca. Iz tog vremena do danas se održala zabava Vajberbal kao dio pokladnih običaja za oženjene dok se mladež zabavljala na Širajzlbalu, a treći dan su maskiranim povorkama i posebno uređenim zapregama, svi prolazili selom na Maskembal.

Poslije II. svjetskog rata nije bilo popularno održavati njemačke običaje, ali zahvaljujući gospodinu Milenku Pufleru, koji je hrabrio tadašnje vodstvo, gospodina Ditmajera i gospodina Vebera, Dobrovoljno vatrogasno društvo je nastavilo održavati ovu jedinstvenu zabavu sve do danas. DVD Pisanica ostavio je vidna traga na kulturnom polju. Bili su zapaženi po organizaciji i izvođenju igrokaza kao što su Gospodsko dijete, Zabluda matere, Dosjetljiva djevojka, Moć zemlje i mnoge druge jednočinke i skečeve. Tako i gluma ima dugu tradiciju i Pisanici.

Krajem 70-tih vrlo su aktivna društva žena. Uz humanitarni rad, tih su godina bili nosioci prosvjetno-kulturnog djelovanja u selima. Pod stručnim vodstvom legendarne Zorice Filipović, Ženski pjevački zbor, folklorno društvo s tamburaškom sekcijom pod vodstvom gospodina Alberta Giacomettija bilježi velike uspjehe na mnogim nastupima i smotrama te nakon jednog uspješnog nastupa, u lokalnim novinama, novinar naziva te žene, božanstvenih glasova, “velikopisaničke ladarice“.
KUD Sloga Velika Pisanica

Ladarice u zborskom izdanju pod vodstvom Zorice Filipović

Krajem 80-tih bilo je neuspjelih pokušaja obnavljanja Društva. U siječnju 1994. članice Društva žena na čelu s gospođom Terezom Nakani nastoje oživjeti zamrli kulturni život nastupom pjevačke skupine i tamburaša na Vajberbalu.

Poslije tog prvog uspješnog nastupa, a vođeni idejom Steve Pocrnića osnivamo Kulturno umjetničko društvo "Sloga“. Osnivačka skupština održana je 10. travnja 1994. i na na njoj je imenovano vodstvo: predsjednik Stjepan Kedmenec, tajnik Vesna Kastlinger, blagajnik Jadranka Kosanović, organizacijski voditelj Stevo Pocrnić.

Ustrojene su četiri sekcije:
  • pjevački zbor,

  • folklorna sekcija,

  • dramska sekcija,

  • tamburaška sekcija.


  • Pjevački zbor vodio je učitelj glazbenog odgoja u OŠ Velika Pisanica gospodin Petar Hodak. Tamburaše vodi gosp. Albert Giacometti, prognanik iz Rakovice i izvrstan primaš. Folklorne korake i prve koreografije postavlja gospođa Branka Novković koja nesebično pomaže radu KUD-a uz mnoge obaveze i u svom Društvu u Novoj Rači. Krajem godine počinje s radom i sekcija za suvremeni ples "Dance“ pod vodstvom učiteljice Vesne Lovrenčević.
    KUD Sloga Velika Pisanica
    Sekcija za suvremeni ples "Dens" i učiteljica Vesna Lovrenčević-Vlajnić

    Posebno je uspješna dramska sekcija pod vodstvom Steve Pocrnića koji piše i režira sve skečeve i igrokaze. Svojim pučkim komičnim igrokazima kritizira društvo na poseban, aktualan način te je blizak političkoj satiri. Stevin život se prerano ugasio pa je nažalost i dramska sekcija prestala s radom te tužne 1998.g. U te četiri godine Pocrnić je bio pokretač svih aktivnosti, a mora se naglasiti da je uvelike doprinio razvoju i drugih društava u Županiji. Bio je i začetnik Tečaja folklora Bilogore pod vodstvom gospođe Gordane Matunci, a u prostorijama KUD-a Bjelovar. Prepoznatljiv po britkom humoru svoje igrokaze znao je začiniti aktualnošću i specifičnostima mjesta u kojima se nastupalo. KUD "Sloga“ je imalo mnoštvo natupa, ali dva se moraju istaknuti: sudjelovanje u TV emisiji "Lijepom Našom“ s Jozom. Danas bi smo ga nazvali "stand up“ komičarom. Pamte se skečevi Tulum 1, Tulum 2, Jozo i Niko, Jozo i Marca i vrhunski igrokazi Zlatno jaje i Europa na jeziku, Balkan u glavi.

    Tijekom borbe s teškom bolesti progovorio je Stevo lirikom i poetski naglasio privrženost zavičaju te napisao pjesmu Pisanicom stazicom koju je uglazbio prof. Ivan Mihajlović, a zbor uspješno izvodio.
    “Pisanico dugačka, velika, šarena
    nema za te boljeg imena.
    Rastegnuta od Lončara do Kantara,
    draga si nam velika."

    Ženski pjevački zbor je od travnja 1994. do kolovoza 1996. vodio Petar Hodak da bi zimi 1997. zahvaljujući prof. Ivanu Mihajloviću rad zbora bio podignut na visoki nivo. Iz tog vremena je mnoštvo zapaženih nastupa u raznim prigodama u Općini, ali i šire, mnoštvo je nastupa na javnim priredbama te na mnogim predizbornim skupovima u cijeloj Županiji. Svake godine su priređivani prigodni koncerti u Župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova za blagdane i druge prigode.
    KUD Sloga Velika Pisanica
    Vokalno-instrumentalni sastav "Psalentes"

    Prigodnim programom pod vodstvom učiteljice Ljubice Dent KUD u nekoliko navrata organizira podjelu poklona za Sv.Nikolu pa tako nekoliko puta i u Župnoj crkvi. Pamti se i prigodni program djece pod vodstvom učiteljice Vesne Lovrenčević za Božić 2000.g.

    Ženski pjevački zbor sudjeluje na I. i II. Županijskoj smotri pjevačkih zborova u Čazmi i na III. Županijskoj smotri u Bjelovaru koja nije bila natjecateljskog karaktera. Posebno mjesto zauzima nastup zbora u TV emisiji "Lijepom Našom“ iz Bjelovara. Nastupio je pjesmom Bilogora himnom Društva. Pjesma je postala zaštitni znak Društva jer su se prepoznali u divnim stihovima gospodina Ivice Kozarića koje je napisao u rovu svoje ratne Posavine, a za KUD "Sloga“ je autorizirao prilagodbu stihova.

    Rad zbora su obilježili i nastupi humanitarnog karaktera za Ligu protiv raka, a na promocijama zbirki pjesama Branka Kreštana, našeg Pisančana ostaju nezaboravan doživljaj. Bili smo počašćeni sudjelovati na dvjema promocijama. Poseban je odnos društva i Branka Kreštana. Branko je u samom početku prepoznao rad KUD-a "Sloga“ i nastojanje za očuvanje narodne baštine i zavičajnih osobnosti te je pisao osvrte na naše nastupe, a niti jedan nastup KUD-a nije prošao bez Brankovih stihova.

    "Pisanica, to šarena duga
    s neba na zemlju pade, pa se pruži
    ko' vriježa od Lončara do Kantara.
    Pisanico, pisanica uskršnja uskrsne,
    što nam je majka uoči dana u gnijezdo
    od trave i žuta ljutića u kutu sobe
    stavi.“

    ...

    Volim te divlju, raspjevanu, mirisnu,
    lisnatu, krvavu, prostu, prošlu i buduću,
    volim te tamburaški razigranu,
    tarabanom oznojenu,vinom opijenu,
    prkosnu i rosnu.“

    Istovremeno s radom zbora djeluje i folklorna skupina pod vodstvom Zorice Filipović. Rad zbora prekida se u ljeto 2001.g. zbog osipanja članica.

    Za potrebe medija snimao se u Velikoj Pisanici običaj Vajberbal za emisiju Pučka intima, a za potrebe BBR-a su snimljene pučke sakralne pjesme. Hrvatski radio je preuzeo dvadesetak pjesama za emisiju Iz narodne baštine, a pjevala ih je Ženska pjevačka skupina pod vodstvom gospodina Dubravka Kovačevića.

    U nekoliko navrata društvo gostuje na BBR-u u raznim emisijama s popularnim pjesmama i izvornim napjevima Bilogore od kojih se ističu emisije Mala mjesta pjevaju i govore, Baština podneblja, Nek' zvone tambure, zatim cjelovečernju emisiju KUD-a koju je vodila gospođa Mirjana Pušćak i gostovanje na Krugovalu Garešnica u emisiji Dubravke Vukoja.

    Rad folklorne sekcije ima uspona i padova, ali onu početnu brojnost od tridesetak folkloraša (osam plesnih parova) na sceni je teško doseći. Opremom tada siromašni, bez opanaka i neprimjerenih nošnji, ali uvijek drugačiji i prepoznatljivi, s velikom ljubavlju se radilo u sveopćem nacionalnom zanosu. Nastupalo se i u posuđenim nošnjama iz Velikog Grđevca.
    KUD Sloga Velika Pisanica
    Pisanica je bila bogato obrtničko mjesto i nastojalo se kasnije rekonstruirati nošnje tih bogatih mještanki s početka 20. stoljeća. Pronašlo se u ormarima molanih skuta, a bluza i fertuna od "krepdešina“ kao i špice i svilenjake za oglavlja. Voditelj te brojne folklorne sekcije je bio učitelj Petar Hodak .

    Kasnije je gospođa Zorica Filipović, na svoj prepoznatljiv i osebujan način, postavljala stilizirane prikaze običaja za Sv. Luciju pa običaje uz Đurđevo i Ivanje. Pjevale su se crnačke duhovne pjesme i šlageri. Folklorna sekcija društva nastupa u svim prigodama lokalnog karaktera, na Stočarskom sajmu u Gudovcu kao i na smotrama folklora. Posebnu čast pripala je Društvu, da zajedno s KUD-om "Ivan Vitez Trnski“ iz Nove Rače predstavljaju Županiju pri inauguraciji predsjednika Franje Tuđmana u Zagrebu.

    U radu Društva uočen je nedostatak tamburaša pa je 1997. g. angažiran prof. Ivan Brleković iz Garešnice da uz pomoć roditelja uvježba mlade tamburaše. Nekoliko godina su se uz te mlade tamburaše povremeno izmjenjivali i odrasli članovi koje nastavlja voditi gospodinm Antun Budrovčan. Bilo je posebno lijepo vidjeti na sceni dječji folklor pod vodstvom Dubravka Kovačevića i mlade tamburaše na Smotrama dječjeg folklora u Grubišnom Polju 2001. i 2002. g.

    Nastavkom suradnje s Dubravkom Kovačevićem otvara se novo poglavlje u radu, jer usmjerava rad Društva izvornom folkloru. Žensku pjevačku skupinu opremio je savršeno rekonstruiranim nošnjama s početka 20. stoljeća. Uvjerljiva, grlena, višeglasna pjesma je prepoznatljiv znak ovog Društva te su nastupi Društva na županijskim smotrama folklora popraćeni pozitivnim kritikama. Stručni žiri na smotrama uvelike pomaže konstruktivnim kritikama, a prijedlozima daje smjernice daljnjem radu Društva. Zbog važnosti tih smotri KUD "Sloga" Velika Pisanica preuzima organizaciju Županijske smotre izvornog folklora 2007. g. Nije bilo lako organizirati tako veliku manifestaciju sa svega trinaest aktivnih članica, ali uz potporu Općine, Udruge žena, Osnovne škole i mnogih divnih pojedinaca i mještana, sve je zapravo vrlo lako.

    Različiti su oblici djelovanja Društva: suradnja s društvima u Županiji, susreti folklora i folklorne večeri i to s društvima iz Nove Rače, Velikog Grđevca, Severina, Ivanske, Velikog Trojstva, Garešnice, KUD-om "Bjelovar" HORKUD-om "Golub" i "Češkom obeci" iz Bjelovara.

    Izvan Županije suradnju smo uspostavili s društvima iz Grabrovnice, Peteranca, Visokog, Donje Stubice, Tordinaca, Sibinja i Dugog Rata.

    Gostovali smo u Mađarskoj i Slovačkoj i to s ponosom ističemo, posebice razvijenu suradnju s folklornim društvom iz mjesta Kiskarpat kod Kaposvara i folklornim ansamblom "Flajšovan" Oravska Lesna iz Slovačke. U Slovačkoj Društvo je nastupalo i na međunarodnom festivalu.
    KUD Sloga Velika Pisanica
    KUD "Sloga“ na gostovanju u Slovačkoj

    Na gostovanju u Slovačkoj KUD "Sloga" je nastupio zajedno s KUD-om "Dr. Franjo Tuđman" Centra za kulturu i informiranje iz Grubišnog Polja jer ova dva društva povezuje zajednički voditelj, Dubravko Kovačević. Plodna suradnja proteklih godina i zajednički rad, doveli su do suradnje u organizaciji višednevnog boravka gostiju iz Slovačke 2006. i 2007. g.

    KUD "Sloga" je nastupio na 20. Vinkovačkim jesenima 2005. g. Dostojno je prezentiran folklorni izričaj Bilogore s vrlo pozitivnim kritikama, a članicama Društva ostao je nezaboravan doživljaj da su dio tog bogatog hrvatskog folklora.
    KUD Sloga Velika Pisanica
    KUD Sloga Velika Pisanica
    KUD "Sloga“ na Vinkovačkim jesenima

    Mnogo divnih ljudi je izgrađivalo naše Društvo. Doprinos svakog od njih je nemjerljiv. Popis osoba koje pomažu radu Društva bio bi prevelik za ovu prigodu, ali se svekolikom pomoći i podrškom ističe načelnik općine Velika Pisanica gospodin Fredi Pali. Od podupirućih članova se ističu gospođa Katica Zvonar i Željko Oskoruš.

    KUD Sloga Velika PisanicaU KUD-u "Sloga", nažalost, trenutno je aktivna samo folklorna ženska sekcija. Njegujući izvorni folklor pod vodstvom Dubravka Kovačevića cilj Društva je omasovljenje i uključivanje mladih u rad.

    Marljive i vjerne žene, koje sada aktivno djeluju u društvu su: Vera Sabo, Terezija Tandarić, Mara Molnar, Ankica Pocrnić, tajnica, Katica Topčić, Jela Boroz, Jadranka Kosanović, Zora Pavlović, blagajnica, Jadranka Fridl, Ivka Kastlinger, Jasmina Kakša, Vesna Kastlinger, organizacijski voditelj i Snježana Santo, predsjednica.

    Vodstvo KUD-a "Sloga" se izmjenjivalo. Predsjednici su bili gosp. Stjepan Kedmenec od 1994. do 1996., gđa. Vesna Kastlinger je na toj funkciji od 1996. do 2002., a posljednjih godina je organizacijski voditelj Društva. Od 2002. do 2004. g. gđa. Ankica Pocrnić vodi Društvo, a od 2004. g. do danas predsjednica je gđa. Snježana Santo.

    Ispis stranice



    KUD “Sloga-Đurđic“


    Povijesni podaci o postanku župa u ovom kraju datiraju u godinama između 1334. i 1501. U tom vremenu spominje se i župa u Hejmovcu (Đurđicu).

    Vremena koja su slijedila bila su turbolentna i mnogi su zapisi izgubljeni ili uništeni. Došlo je do naseljavanja i raseljavanja stanovništva pa se ponovo selo Đurđic spominje tek u 17. st. Selo je dobilo ime po Župnoj crkvi Sv. Jurja, a tijekom povijesti bilo je do temelja spaljeno i opljačkano i tek u 17. st. ponovo naseljavano doseljenicima zapadno od rijeke Česme.

    Postupno se oporavljalo tako da je vremenom postalo jedno od najbogatijih sela sve do 1. svjetskog rata (poljoprivreda i uzgoj stoke). Poslije 2. svjetskog rata poljoprivreda je pomalo zapostavljana. Industrijalizaciju je osjetilo i selo Đurđic.

    Danas je dosta zapušteno, mladi odlaze u gradove, ostalo je većinom staračko stanovništvo. Bez obzira na sve, seljani su uvijek znali održavati društvene običaje. Jedan od običaja koji se do danas održao je "Đurđara“. Djeca i mladi ljudi nose koš opleten mladim bukovim grančicama i navraćaju u svaku kuću čestitajući Đurđevo, (uz to se pjeva i prigodna pjesma "Opa đipi Đuro“).

    Godine 1931. u Đurđicu je osnovan Ogranak kulturno prosvjetnog društva Hrvatska seljačka sloga. Radilo je s prekidima i ponovno oživjelo pod nazivom KUD "SLOGA-ĐURĐIC“. Osnivači prvog Društva bili su: Ivan Kukolj, Nikola Živoder i Josip Tuđa.

    U vrijeme Domovinskog rata Društvo nije radilo. Na inicijativu Šime i Snježane Strmota, Ane Medveda, Milana Medved, Mateja Oslovara, Barice Forijan obnovljeno je 2005. g. i danas nosi ime KUD "SLOGA-ĐURĐIC“.

    Društvo je registrirano u registar udruga RH 28.11.2006. g. Danas ima deset starih članova, mladih je 28 aktivnih i pet tamburaša te četrdesetak simpatizera. Stariji članovi Matej Oslovar, Barica Forijan i Nikola Crnek mlade poučavaju pjesmama koje su se nekada pjevale. Tako se nastavlja tradicija i zadržava vrijednost kulturne baštine. Za predsjednicu Društva izabrana je Snježana Strmota, za podpredsjednicu Đurđica Cindrić, za tajnicu Alenka Cindrić i blagajnicu Ana Medved. Stručna voditeljica do 1. rujna 2007. g. bila je Đurđica Cindrić, a od tada je gđa. Valentina Šepak Molnar, nekadašnja profesionalna plesačica u Ladu. Od svog osnivanja do danas KUD je sudjelovao na više kulturnih manifestacija.

    Prvi nastup KUD-a bio je 8. ruhna 2005. g. za blagdan Male Gospe u Đurđicu. Plesači su bili Anita Crlenjak, Antonija Modrić, Ana Medved, Mira Knez-Topolovčan, Đurđica Cindrić, Alenka Cindrić, Mirjana Strmota, Željka Strmota, Ivana Valentić, Snježana Strmota, Goran Martinović, Ivica Mikulić, Marko Medved, Milan Medved, Matej Oslovar i Šimo Strmota, a svirali su Stevo Bosanac, Vlatko Horvatić, Stevo Haler, Željko Stubičan, Stevo Sremec, Josip Đurkija i Nikola Crnek. Plesalo se ispred crkve u Đurđicu.

    Drugi nastup KUD je imao 22. prosinca 2005. g. Pjevale su se izvorne pjesme Lijepo pjeva za lugom djevojka i Žito žela Marica djevojka. Društvo je nastupalo i 23. travnja 2006. g. za Đurđevo u Đurđicu (običaj Đurđara), a plesani su plesovi: Tri koraka, Ajd u kolo, Ljubičica s proljeća se javlja, Taraban, Kozatuš, Drmeš i Polka. Navest ćemo jošnekoliko nastupa:

  • paljenje Ivanskog krijesa u Ivanskoj 23. lipnja 2006. g., pjesme i plesovi iz Ivanske.

  • proslava Dan Općine Ivanske i Blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja 2006. kada su nam u goste došli KUD "Sloga" Miklouš, KUD umirovljenika Čazma, Pjevačka skupina žena iz Samarice. Program je održan u sportskoj dvorani Ivanska koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

  • nastup KUD-a za Općinski domjenak u Društvenom domu Ivanska. Prisutno je bilo dvjestotinjak posjetilaca. Plesali su se plesovi Moslavine i Posavine.
  • prvi put društvo je 15. travnja 2007. g. nastupilo na 10. Smotri izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije u Velikoj Pisanici sa sljedećim programom: Vijano kolo, Drmeš u paru, Taraban, Kozatuš i Moslavački drmeš.

  • nastup na Ivanskom krijesu 23. lipnja 2007. g. Žito žela Marica djevojka, Urodila žuta kruška.

  • za Dan Općine Ivanska 24. lipnja 2007. g. ugostili smo KUD umirovljenika iz Čazme i izveli običaje Ladarica i pjesme za Ivanje.

  • u Staroj Ploščici održan je 04. srpnja 2007. g. običaj starih žetvenih svečanosti. Društvo je sudjelovalo s pjesmama: Žito žela Marica djevojka, Lijepo pjeva za lugom djevojka, Lijepo ti je rano uraniti.

  • KUD "Sloga“ Đurđic je 29. rujna 2007. g. nastupio u Rovinju u hotelu "Vilas Rubin“ za goste hotela i za mještane koji su davnih godina iz Ivanske odselili u Rovinj.

  • gostovali smo 7. listopada 2007. g. u Dubravi Zagrebačkoj kod KUD-a "Valentinovo", izveli smo pjesme i plesove iz Moslavine.

  • imali smo zapažen nastup 17. studenoga 2007. u Velikoj Trnovitici na 7. Trnovitičkom prelu izvornim pjesmama i plesovima iz naše prelijepe Moslavine.

  • Društvo je organiziralo 15. prosinca 2007. g. Kulturno-umjetničku večer u Društvenom domu u Ivanskoj. Ugostili smo četiri kulturno-umjetnička društva: KUD "Valentinovo“ Dubrava Zagrebačka, KUD "Sloga“ Velika Pisanica, KUD "Matija Gubec“ iz Sotina i KUD "Seljačka sloga“ Posavski Bregi.

  • Ukratko, to je naša skromna djelatnost u ovom relativno kratkom vremenu. Nadamo se da ćemo entuzijazmom i marljivim radom ubuduće postići i bolje rezultate.

    Ispis stranice

    KUD Slavko Kolar Palešnik

    KUD “Slavko Kolar“ Palešnik


    U malom moslavačkom selu, rodnom mjestu književnika Slavka Kolara, djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Slavko Kolar" Palešnik. Mjesto se nalazi u Općini Hercegovac.

    Davne 1980. g. na inicijativu tadašnje predsjednice Aktiva žena Palešnik, Ankice Kenđel, osnovana je folklorna sekcija u sastavu Aktiva. Mjesni učitelj Željko Taritaš prihvatio je mjesto voditelja sekcije nakon čega su okupljeni svirci Stevo Pištolac, Stevo Počuć, Đuro Mihaljević, Mirko Dušek, Vendel Koračoni i Milan Kenđel. Od te prve postave sviraca većina je pokojna, osim Mirka Dušeka i Milana Kenđela koji je još uvijek aktivan svirač u našem društvu. Održano je nekoliko uspješnih nastupa u sastavu Aktiva žena Palešnik dok se nije pobunio svirač Počuć koji je tada izjavio da više neće svirati ako društvo bude pod ženskom kapom. Nakon toga, učitelj Željko Taritaš, predložio je da društvo nosi ime poznatog književnika Slavka Kolara što je s veseljem i prihvaćeno kao najlogičnije rješenje problema, obzirom da je spomenuti pisac rođen u Palešniku. Tako je i nastao KUD "Slavko Kolar“.

    Društvo nastavlja uspješan rad pod novim imenom uključujući nove članove među kojima i muške plesače. Od tadašnjih članova u Društvu i danas aktivno djeluju Jagica Oršić, Milan Kenđel i Dragutin Mihalić koji je započeo kao plesač, a nastavio kao svirač. "Teta Jagica" je, kako je članovi od milja zovu, i naš "stihoklepac", smišljajući i stvarajući prigodne stihove za većinu naših nastupa.

    U početku voditelj KUD-a bio je Željko Taritaš. U rad Društva 1984. g. uključena je Marija Škreblin, pomažući u radu kao plesačica i suvoditeljica, sve do 1996. g. kada je dotadašnji voditelj Taritaš istupio iz Društva, nakon čega Marija Škreblin postaje voditeljicom.

    U početku je folklorna sekcija djelovala u dvije skupine - mlađoj i starijoj, ali zbog smjena generacija, pojedini članovi su odlazili, novi dolazili, tako da se rad folklorne sekcije odvijao u jednoj mješovitoj skupini.

    Društvo se izborilo za svoju prostoriju koja se nalazila u prostoru Osnovne škole i bila je potpuno neuređena. Članovi su uz pomoć i donacije mještana uredili prostoriju i osposobili je za kvalitetan rad. Na žalost, nakon dvadesetak godina korištenja te je KUD-ove prostorije škola oduzela Društvu. Društvo se danas za održavanje proba snalazi svakako u nadi da će se iznaći rješenje za radni prostor budući da radi kvalitetno i promovira svoje mjesto, općinu i županiju izvornim folklorom "bijele" Moslavine.

    Za vrijeme bivše države Društvo je aktivno djelovalo u bližoj i daljoj okolici. Iz tog vremena najljepša sjećanja su ostala sa gostovanja u dalekom Ulcinju gdje je predstavljana tadašnja Općina Garešnica, pod kojom se vodilo i mjesto Palešnik u to vrijeme.

    Danas Društvo djeluje u nekoliko sekcija: Folklornoj, Pjevačkoj te mlađoj i starijoj Tamburaškoj sekciji prikupljajući izvorno bogatstvo pjesme i plesa svog kraja snimanjem na terenu, slušanjem kazivača i zapisivanjem spoznaja, pokušavajući od zaborava otrgnuti stare napjeve, običaje i ostalo narodno blago. Animirani su stariji članovi u rad Društva jer su izrazito potrebni za izvornu folklornu skupinu, a također su animirani i mlađi članovi kojima se prenosi znanje i ljubav prema folkloru, a ujedno ih se sklanja "s ulice" i vodi se briga o problemima mladih i maloljetničkoj delikvenciji. Probe se održavaju minimalno jednom tjedno dok mlađa tamburaška skupina održava probe i tri puta tjedno pod budnim okom umirovljenog učitelja glazbene škole Ivana Brlekovića.

    Zahvaljujući Hrvatskoj televiziji snimljen je nosač zvuka s jednim dijelom naše bogate folklorne baštine. Osnivanjem Zajednice kulturno-umjetničkih udruga započele su i županijske smotre folklora na kojima je Društvo nastupalo postižući zavidne rezultate.

    Na prvu smotru Društvo je došlo s običajem pranja rublja na koritima, pri čemu se nastojalo što izvornije prikazati taj običaj, o čemu je i ocjena prosudbene komisije glasila "društvo koje obećava", dajući time još veći poticaj za sljedeće smotre i prigode. Svojim radom Društvo je postizalo dobre rezultate te su se zaredali brojni nastupi diljem Lijepe Naše i u inozemstvu. Neki od najuspješnijih nastupa bili su 2003.g. kada je na smotri izveden žetveni običaj predaje žetvenog vijenca, čime je zaslužen odlazak na "Vinovačke jeseni" i to na dva dana, subotu 20. rujna 2003. g. poradi snimanja nastupa na TV emisiji, a sljedeći dan na mimohod i kratak nastup na pozornici. Društvo je noćilo kod svojih domaćina u Retkovcima gdje je obostrano stečeno predivno iskustvo druženja s "malim" ljudima velikog srca, o čemu svjedoči i današnje bogato prijateljstvo i suradnja.
    KUD Slavko Kolar Palešnik

    KUD "Slavko Kolar“ na "Vinkovačkim jesenima"

    Godine 2004. Društvo je izabrano za Međužupanijsku smotru u Koprivnici te je iste godine nastupilo s ivanjskim običajima na "Ivanjskim krjesovima" u Đakovu. Pjesma "Na Ilovoj tijoj vodi..." odvela je 2007. g. Društvo u Đakovo, ali ovaj puta na "Đakovačke vezove", smotru folklora Slavonije i Baranje na kojoj je pokazana sva ljepota jednostavne bjeline Moslavine, prisjetivši se kako je pokojni g. Lovrenčević rekao: "Lijepi kao bijeli labudovi". Tom je prilikom mlada skupina tamburaša prvi puta samostalno nastupila na manifestaciji tako velikog značaja, izvrsno odradivši svoj dio posla prilikom mimohoda i u samom nastupu.

    Posebna čast i zadovoljstvo pripalo je Društvu 2.listopada 1998. g. na Zračnoj luci Pleso, kada je sudjelovalo na dočeku Sv.Oca pape Ivana Pavla II. prigodom pastoralnog posjeta Republici Hrvatskoj.

    Društvo je 1999.g., kao jedina hrvatska skupina, sudjelovalo na žetvenim svečanostima češke manjine "Dožinky" koje su se održale u Hercegovcu, o čemu je izašao članak o nama u češkim novinama. Iste godine Društvo je zabilježilo nezaboravno sudjelovanje na Međužupanijskoj smotri folklora u Mariji Bistrici.

    Godina 2000. obilježena je vrijednim nastupom Društva u TV-emisiji zabavnog karaktera "Lijepom Našom" prilikom čega je u ograničene 3 minute pokazana ljepota folklora dijela Moslavine cijeloj zemlji i šire.

    Tijekom posljednjih desetak godina Društvo je imalo mnogo više nastupa, ali ovdje su navedeni samo značajniji koji su članovima društva ostali u posebnom sjećanju.
    KUD Slavko Kolar Palešnik
    KUD-a "Slavko Kolar“ na sajmu u Gudovcu kraj Bjelovara, u društvu bivšega predsjednika Stjepana Mesića

    Društvo je 2001.g. je nastupalo u Prelogu na "Priločkoj smotri folklora" i u Velikoj na smotri "Čuvajmo običaje zavičaja" na kojoj je ponovno sudjelovalo 2005.g. prisjećajući se dugog mimohoda i tradicionalnih stihova "Ni'ko ne zna što su muke teške, dok ne prođe moju Veliku pješke".

    Društvo je 2006.g. društvu je ostao nezaboravan dvosatni mimohod u Bogdanovcima gdje su kroz cijelo selo kuće bile okićene narodnim rukotvorinama, a ispred kuća bili su postavljeni stolovi s pićima i kolačima za okrjepu sudionika "Bogdanovačkih večeri", čime je dokazana nevjerojatna gostoljubivost domaćina u mjestu koje je teško stradalo u Domovinskom ratu.

    Mladim tamburašima ostala je 2002. g. ostala u sjećanju po nastupu na Božićnom koncertu u Okučanima, a 2003. g. u Jasenovcu.

    Neprocjenjivo prijateljstvo Društvo njeguje s kulturno-umjetničkim društvima iz Male Gorice i Svete Nedjelje. U susjednoj Općini djeluje KUD "Velika Trnovitica" s kojim njegujemo izvrsnu suradnju, poglavito nastupajući na 1., 3., 4., 5. i 7. "Trnovitičkom prelu".

    Društvo je dvaput gostovalo u Sincu na "Ličko-moslavačkom ljetu" koje se održava svake godine na Ilinje, prilikom čega je članovima društva otkrivena ljepota Like i kvaliteta prave izvorske vode s izvora rijeke Gacke.

    Na Jurjevo 2005. g. Društvo je izvelo običaje Jurjeva.

    U Općini Hercegovac uz KUD "Slavko Kolar" djeluje i društvo "Hrvatska čitaonica" iz Hercegovca u sastavu kojega je i Folklorna sekcija koja je organizator "Večeri folklora" na kojima Društvo uvijek gostuje. Dokaz dobre suradnje je i zajednički projekt "Običaj svatova u Bijeloj Moslavini".
    KUD Slavko Kolar Palešnik
    “Sv. Nedjelja”, susreti folkloraša

    Put čuvanja i prezentiranja folklornog blaga odveo je Društvo u zadarsko zaleđe, u Škabrnju, žrtvu Domovinskog rata, gdje su susreti ostali u nezaboravnom sjećanju i upoznavanju mnogo ljudi velika srca i duše.
    KUD Slavko Kolar Palešnik
    “Zapivaj mi moje grlo jasno”, smotra folklora u Škabrnji

    Brckovljani su dvije godine za redom bili domaćini KUD-u iz Palešnika, obilježavajući Sv. Brcka i organizirajući Smotru folklora.

    Skupštini KUD-a 2000. g. kao draga gošća Paleščana bila je nazočna Gordana Marta Matunci, na čiju inicijativu Društvo započinje tradiciju održavanja "Večeri folklora", pa je time stvorena prigoda da se uzvrate gostoprimstva društvima koji su bili domaćini nama. "1. večeri folklora" gosti su bila kulturno-umjetnička društva iz Velikog Trojstva, Velike Trnovitice i Nove Rače. Suradnja je ostala do danas i to vrlo dobra. Od tada, svake godine u Palešniku se okupljaju društva iz cijele Lijepe Naše, a 2006.g. Društvo je započelo u Palešniku održavanje sustera mladih tamburaša pod nazivom "Nek' tambura svira".
    KUD Slavko Kolar Palešnik
    Martinje u Palešniku

    Izvan granica RH-a Društvo je, na inicijativu Bjelovarsko-bilogorske županije, nastupalo 2005. g. u mjestu Sellye u Mađarskoj, na proslavi ulaska Republike Mađarske u Europsku Uniju.

    Ispis stranice

    KUD Palična Severin

    KUD “Palična“ Severin


    Severin se smjestio na južnim padinama prekrasne Bilogore. Prvotna naselja na ovom području datiraju iz neolita (6000.-2000. pr.K.) u obliku zemunica, tako Severin pripada lasinjskoj kulturi. U 3.st.pr.K. dolaze Kelti kao nosioci latenske kulrure. Oni podižu utvrde i miješaju se s ilirskim plemenima. U 12. st. nastaje župa Česmica u kojoj se prvi put spominje oveće mjesto Sveti Petar Polična-Palična. Mjesto se je prostiralo uz potok Črnac-Polična-Severinska (danas Severinčica). Pred kraj stoljeća podignuta je crkva na području današnjeg Dudnjaka. Godine 1476. Polična postaje kraljevsko dobro, a gospodar dobra zvao se "Poki od Palične“. Nešto kasnije bježeći pred Turcima dolaze "Vlasi“, a tada se i ovdašnje stanovništvo prvi put spominje kao "Severiani“. Tako nestaje staro ime Palična i pojavljuje se novo ime Severin.

    Daljnji tijek života u Severinu tekao je dosta burno. Godine 1732. gradi se prva škola, a 1754. izbija poznata Severinska buna zbog neslaganja vezanih uz granična prava i ubiranje novca. Poslije 2.svetskog rata u Severin dolazi učitelj Zvonko Lovrenčević-Kvak, poznati etnolog i istraživač folklora Bilogore i Podravine. Iza gospodina Lovrenčevića kulturni rad nastavljaju i drugi učitelju koji rade u Severinu. Šezdesetih godina KUD je u Severinu djelovao u sastavu Osnovne škole. Marljivo se radilo do 1978.g. kada rad KUD-a zamire. Nakon devetnaest godina ponovno se budi želja za osnivanjem KUD-a što je i ostvareno u veljači 1997.g. Na temelju inicijative mladeži sela Severin i Orovac KUD počinje s radom pod vodstvom gospođe Brankice Stanić i gospodina Željka Kustića.

    Na samom početku rada Društvo broji 80-ak aktivnih članova, koji rade u više sekcija. Danas Društvo ima 30-ak aktivnih članova, a dijele se na folklornu skupinu i pjevački zbor. Prioritet nam je istraživanje starih plesova i pjesama Bilogore. Posebno nam je stalo očuvati naše običaje sela Severin, Orovac, Ravneš, Kašljevac, Ciglena, Patkovac i Kokinac. U očuvanju naše baštine i običaja pomažu nam svi naši stariji sumještani, no moramo istaknuti gosp. Matu Keresa i gospođu Milku Keres iz Patkovca, gospđe Ivku Vidaković, rođ. Lalić koja je i sama plesala za gospodina Zvonka Lovrenčevića-Kvaka. Svakako treba spomenuti i gospođu Maričku Novosel, rođ. Kovač, koja kaže da još uvijek pamti svoj prvi nastup u Bjelovaru davne 1937. g.

    U Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije učlanjeni smo od samog početka rada zajednice. Redovni smo učesnici županijske Smotre izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije. Godine 2005. predstavljali smo našu županiju na Ivanjskim kresovima u sklopu Đakovačkih vezova. Surađujemo sa svim udrugama i KUD-ovima naše županije. Posebna prijateljstva njegujemo sa KUD-ovima iz Palešnika, Velikog Grđevca, Velikog Trojstva, Miklouša, Velike Trnovitice i Međurače.

    U susjednim županijama stekli smo divne prijatelje među tamošnjim društvima: KUD "Biseri Slavonije“ iz Beničanaca, KUD "Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca, KUD "Šijaci“ Biškupci te KUD "Kotoriba“ iz Kotoribe.
    KUD Palična Severin
    Udruga uspješno predstavlja običaje, pjesmu i ples u granicama županije, ali i izvan nje pa bismo tako među najvažnije nastupe mogli uvrstiti nastup u Đakovu na Ivanjskim krjesovima, na TV-u "Lijepom našom“, predstavljanju starih igara i zanata u Letovaniću. Svaki nastup nam predstavlja veselje i ponos što drugima možemo pokazati naše običaje, a upoznati i druge. Tako stječemo nova prijateljstva, upoznajemo nove običaje, predstavljamo svoj kraj, običaje i ljude.
    KUD Palična Severin
    Za svoj uspjeh najviše moramo zahvaliti gospođi Brankici Stanić i gospodinu Željku Kustiću, oni su bili osnivači i ovog KUD-a. Oni su nam pokazali prve plesne korake, ujednačili naše glasove u pjesmama, pribavili prve nošnje i instrumente. Za daljnji rad i uspjeh KUD-a brine se sadašnja voditeljica Danijela Grčić. Važnu ulogu ima i naš dopredsjednik Igor Grgić koji je glavni inicijator i sakupljač naše male etno-zbirke. KUD želi uputiti zahvalu i gospođi Ivki Lalić Vidaković jer nam pomaže mnogobrojnim korisnim savjetima. Naravno riječi zahvale pripadaju svim članovima KUD-a "Palična“ jer sve smo postigli zajedničkim radom i razumijevanjem i tolerancijom.
    KUD Palična Severin
    KUD Palična Severin

    Ispis stranice



    KUD “Mate Lovraka“ Veliki Grđevac


    Rad društva od osnutka 1977. g. do prekida rada 1991. g.

    Predstavljajući Kulturno-umjetničko društvo "Mate Lovraka“ iz Velikog Grđevca moramo najprije spomenuti nekoliko podataka o našem mjestu.Veliki Grđevac smjestio se na južnim padinama naše prekrasne Bilogore. Prvi put je u povijesti zapisan 1244. g.

    Grđevac je pripadao mađarskom velikašu Ladislavu de Gordovi i porodici Fanč. Smatra se da je Grđevac dobio naziv po Ladislavu de Gordovi, a kako je to bilo prepuštamo povjesničarima. U Velikom Grđevcu se kulturnim radom počelo još 1924. g. kada je osnovano kulturno-prosvijetno društvo pod nazivom "Hrvatska čitaonica“. Kulturni rad zamro je za vrijeme 2. svjetskog rata da bi 1952. g. ponovo oživio, a 1965. g. ponovo zamro. Na inicijativu prosvjetnih djelatnika Osnovne škole a s velikim zalaganjem gospođe Milkice Srbić i 34 mještana Velikog Grđevca 21. prosinca 1977. g. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo "Mato Lovrak“ koje i danas nosi ime našeg velikog dječjeg pisca rođenog u Velikom Grđevcu. Rad Društva prvenstveno je usmjeren na očuvanje narodnih običaja, nošnji, pjesama, plesova i starinskih predmeta bilogorskog kraja. Već 11. ožujka 1978. g. 60 članova Društva prvi put se predstavlja nastupom pred svojim mještanima.

    U glazbenoj sekciji Društva posebno se cijeni rad gosp. Milana Milosavljevića koji je kao nastavnik glazbenog odgoja u Osnovnoj školi učio djecu i sviranju na tamburama.

    Uz folklornu i glazbenu sekciju, desetak članova društva aktivno je u dramskoj sekciji za čiji se igrokaz Politička večera uz ponavljanje u Velikom Grđevcu tražila i izvedba u drugim okolnim mjestima.

    KUD "Mato Lovrak“ je imao priliku ugostiti Regionalno kazalište iz Virovitice i Teatar veterana iz Osijeka koji su svojim predstavama obogatili kulturni život u Velikom Grđevcu.
    KUD Mate Lovraka Veliki Grđevac

    Nastup KUD-a "Mato Lovrak“ na priredebi za Dan žena u Velikom Grđevcu 1986. g.

    Folklorna i glazbena sekcija je uz izvorne pjesme i plesove Bilogore uvježbavala i folklor drugih krajeva poznat u našem kraju. Zapažen uspjeh postignut je 1985. g. izvedbom glazbeno-scenskog djela Bilogorska svadba čiji je tonski zapis Radio Zagreb snimio za svoju emisiju Iz naroda za narod dok je u sličnom tonskom zapisu pod nazivom Kolovođo daj kolo povedi na radiju emitirana snimka svirke i pjesama u izvedbi KUD-a "Mato Lovrak“. Bilježe se brojni nastupi Društva u našoj regiji: Veliki Zdenci, Grubišno Polje, Virovitica, Garešnica, Čazma, Bjelovar, Nova Rača, Lipik, Voćin, kao i izvan naše regije: Donji Miholjac, Grabrovnica, Ilova. Od ostalih nastupa bilježi se nastup u Skender Vakufu u Bosni i Hercegovini te nastup u Velikom Orašju i Smederevu u Srbiji. Predstavljajući našu regiju KUD "Mato Lovrak“ nastupio je s bogatim programom 1983. g. u Shiofoku u NR Mađarskoj.
    KUD Mate Lovraka Veliki Grđevac
    Nastup KUD-a "Mato Lovrak" 1983. g. u Shiofoku u Mađarskoj

    Dio članova folklorne sekcije sudjelovao je na seminaru folklora u Novom Vinodolskom kao i na seminarima folklora organiziranim u našoj regiji.

    Od 1985. g. u Velikom Grđevcu u prigodi proslave dana mjesta održavani su regionalni susreti folklora na kojima su nastupila brojna folklorna društva iz naše regije, ali i prijateljska društva iz drugih krajeva Hrvatske. Brojni uzvratni nastupi na sličnim priredbama koje su naši gosti organizirali u svojim sredinama omogućili su KUD-u "Mato Lovrak“ da zadrži dovoljno aktivnih starijih članova te da se obnovi mlađim članovima. Suradnja koja se tada uspostavila s KUD-om "Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca održala se do današnjih dana i postala gotovo tradicionalna.
    KUD Mate Lovraka Veliki Grđevac
    Tamburaši KUD-a Mate Lovraka 1986. g. u Donjem Miholjcu

    KUD "Mato Lovrak“ nije nikada imao svoj prostor za održavanje proba kao ni skladišni prostor, već se za svoje potrebe koristio prostorom Škole, kino sale, a u novije vrijeme Vatrogasnog doma. Oprema se zato gotovo uvijek nalazila kod samih članova koji su solidarno odgovarali za nju i sačuvali je ispravnu za mlađe generacije. Bilogorske nošnje u kojima su članovi društva najčešće nastupali napravljene su od platna iz vlastitih zaliha samih članova, dok se jedan dio platna namirio otkupom od ljudi koji su ga htjeli prodati. Vrijedno je spomenuti da društvo posjeduje ženske posavske nošnje i prigorske nošnje koje su posebno vrijedne jer su ručno izrađivane.

    Prekid rada Društva 1991.g. i obnavljanje rada 1995. g.

    Domovinski rat 1991. g. privremeno pekida rad Društva zbog ratnih djelovanja, jer se dio Općine Veliki Grđevac nalazi pod okupacijom. Izvršni odbor KUD-a "Mate Lovraka“ je donio odluku da članovi društva koji imaju zaduženu nošnju nisu je dužni nikome predavati ni posuđivati kako bi se oprema sačuvala od oštećenja. Članovi glazbene sekcije brinuli su se za glazbene instrumente s kojima su za vrijeme trajanja Domovinskog rata u mnogim prigodama svirali na priredbama i proslavama naših hrvatskih vojnika, policajaca, vatrogasaca i drugih udruga i institucija u Velikom Grđevcu. Ova je aktivnost glazbene sekcije pripomogla da Društvo bez problema ponovo započne s radom 1995. g.

    Obnovljeno Društvo sačinjavaju većinom mlađi članovi koji pod vodstvom gosp. Dubravka Kovačevića uvježbavaju isključivo izvorni folklor Bilogore i sudjeluju na regionalnim susretima folklora u Novoj Rači, Severinu, Šandrovcu, Velikoj Pisanici, Rovišću, Palešniku i Velikom Trjostvu te na Gudovačkom sajmu i u Gradskom muzeju Bjelovar.

    Sudjelujući više puta na Miholjačkom sijelu u Donjem Miholjcu te slavlju prigodom uspostave Požeške biskupije i ređenju msgr. dr. Antuna Škvorčevića za prvog požeškog biskupa u Požegi Društvo se predstavilo izvan naše Županije. Velikim zalaganjem gospođe Zdenke Štefulinac, koja je uz pomoć mještanki Velikog Grđevca predstavila mjesto na izložbi kruha i kolača, omogućen je nastup društva na Prvoj nacionalnoj izložbi tradicionalnog kruha i kolača RH u Ivancu 1998. g. kao i na sličnim manifestacijama izložbe kruha i kolača u Gospiću i Donjem Miholjcu.

    Sudjelovanje KUD-a "Mate Lovraka“ na županijskim smotrama folklora u organizaciji Zajednice kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije

    Godine 1999.godine KUD "Mate Lovraka“ učlanjuje se u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a, a 1999. i 2000. g. Društvo sudjeluje na Dječjoj smotri folklora održanoj u Grubišnom Polju. Društvo od 1998. do 2007. g. (osim 2005.) sudjeluje na smotrama izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije.
    KUD Mate Lovraka Veliki Grđevac
    KUD "Mato Lovrak" na 10. smotri izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije održanoj u Velikoj Pisanici 2007. g.

    Važno je navesti da su Općina Veliki Grđevac i Zajednica kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije najvažniji subjekti koji nas financijski pomažu, dok nam DVD Veliki Grđevac ustupa prostoriju Vatrogasnog doma za naše probe. Petorici članova našeg Društva Općina Veliki Grđevac dodijelila je zahvalnice kao javna priznanja za promicanje kulture. Društvo surađuje s KUD-om "Palična“ iz Severina pri čemu su ostvareni zajednički nastupi na Miholjačkom sijelu u Donjem Miholjcu i u Hrastovici kod Petrinje za Bartolovo.

    Godine 2006. počela je s radom mlada glazbena sekcija pod vodstvom gosp. Alena Andića, a za odrasle svirce sašiveno je i kompletirano šest bilogorskih muških nošnji.

    Tri člana glazbene sekcije sudjelovali su 2007. g. na seminaru za voditelje malih tamburaških sastava u Koprivnici a iste se godine nabavio stari tradicijski instrument tambura samica.

    Ove 2008. g. sudjelovali smo na seminaru za sviranje na tradicijskim puhačkim glazbalima u Bjelovaru. Uz pomoć gosp. Večkovića kompletirane su bilogorske dude ugradnjom odgovarajućih svirala i puhaljke na mjeh kojeg smo imali u Društvu, nabavljenog iz Makedonije.

    Nažalost nitko od mlađih članova folklorne sekcije nije pokazao interes za stjecanjem znanja kako postati voditelj-koreograf. Dječja skupina koja se u Osnovnoj školi uvježbava pod vodstvom gospođe Ljerke Vodopija uz svirku mladih tamburaša već je dovoljno uvježbana da se prijavi na ovogodišnju dječju smotru folklora.

    Ispis stranice



    KUD “Kamen“ Sirač


    Sirač ima dugu tradiciju kulturno-umjetničkog rada, nešto u okviru Kulturno-umjetničkog društva, a u razdobljima kada ono nije radilo, radila su druga društva i organizacije.

    Prvi put je Društvo osnovano oko 1925. g. Zvalo se Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Nastupi Društva su se ponekad sastojali od cjelovečernjih igrokaza, no većinom je bilo pjevanja, malih igrokaza, recitacija. Rad Društva ugasio se pred 2. svjetski rat.

    Godine 1947. osnovan je u Siraču ogranak Seljačke sloge koji je bio organizator svog društvenog i kulturnog života u mjestu.

    Poslije 2. svjetskog rata, 1955. g., obnovljen je zamrli rad Kulturno-umjetničkog društva ali pod nazivom KUD "August Cesarec“. Društvo se sastojalo od pjevačkog zbora, limene glazbe i dramske sekcije. S pojavom prvih televizora malo-pomalo Društvo se počinje osipati i 1962. g. prestaje raditi.

    Nakon duže stanke opet je počelo s radom 1979. g. kao KUD "Kamen“ (taj se naziv održao do danas). Ovaj put obnovitelji su bili učitelji Florijan i Ivanka Križ. Pridružio im se i prof. Stjepan Banas koji je tada bio novinar u poduzeću "Kamen“ i glavni urednik lista "Kamen“. Društvo je radilo u nekoliko sekcija: dramska, recitatorska, folklorna i tamburaška. Profesor Banas pripremao je s recitatorima vrlo uspješne recitale i solo recitatore pa ih vodio na smotre omladinskih KUD-ova gdje su postizali vrlo zapažene rezultate. Za dramsku skupinu pisao je komade i uvježbavao ih.
    KUD Kamen Sirač

    Dramska sekcija KUD-a Kamen, 1981. g.

    Učitelji Križevi usmjerili su rad u KUD-u prema narodnim običajima. Zapisivali su od starih žena stihove, narodne običaje, pjesme. U tom razdoblju prikazano je nekoliko vrlo uspješnih igrokaza o narodnim običajima: Čijalo, Prosidba, Svatovi, Voljeli se naši stari .

    Svo to vrijeme uvježbavani su i kraći dijelovi prilagođeni za nastupe na smotrama, susretima i obilježavanjima raznih obljetnica. Žene, članice Društva, prihvatile su dio posla u obnavljanju narodnih nošnji što je vodila Osnovna škola.

    Pred Domovinski rat je Društvo prestalo s radom.

    U svibnju 2002. g. održana je promocija knjige Sirač – zrnca povijesti i mnoga sjećanja. Autori knjige su za tu prigodu okupili bivše članove KUD-a "Kamen“ da bi uvježbali i izveli na pozornici nekoliko pjesama od onih zapisanih u knjizi. Oko sudionika u promociji okupilo se još zainteresiranih za pjesmu i ples. Tako je KUD "Kamen“ obnovljen i registriran u listopadu 2002.g., a 2003. pristupili smo i Zajednici kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije.

    Najvažnija zadaća našeg Društva oduvijek je bila ista: očuvanje kulture, tradicije i narodnih običaja siračkog kraja. Zato često gostujemo na kulturnim događanjima koja se održavaju u našem mjestu i okolici (Vincekovo, Vinodar, Dožinky, pjevanje božićnih popjevki u Župnoj crkvi, Martinjske svečanosti…).

    Uz izvorni folklor njegujemo i folklor Bilogore i Slavonije pa sudjelujemo na smotrama folklora Bjelovarsko-bilogorske županije, a s izvornim i koreografiranim folklornim točkama česti smo gosti drugih smotri folklora i raznih manifestacija koje se održavaju diljem Lijepe Naše (Smotra folklora u Prugovcu, Smotra hrvatskog folklora u Garešnici, U Budrovci na nedilju bilu, Kaj su jeli naši stari, Imperialova fešta na otoku Rabu, Sajam turizma i vina – Vinovita u Zagrebu … ).
    KUD Kamen Sirač
    Budrovci, 12. smotra folklora, 2007. g.

    KUD Kamen Sirač
    Rab, Imperialova fešta, 2007. g.

    Nekim smotrama smo i sami organizatori: Folklorne večeri povodom Dana Župe i Općine na kojima naši sumještani imaju prilike upoznati i folklor drugih krajeva Hrvatske kroz programe drugih KUD-ova koje pozivamo u goste.

    Vjerni svom cilju očuvanja naše tradicijske baštine i razvijanja ljubavi prema folkloru. Godine 2007. postali smo članovima ''Družine'' – zajednice udruga u kulturi koja nastoji upoznati i predstaviti hrvatsku tradicijsku baštinu u zemlji i svijetu, a samim tim i član IGF-a, Međunarodne unije folklornih skupina.

    Svojim nastupima u inozemstvu (gostovanje u Austriji, nastup tamburaša u Češkoj, sudjelovanje na Međunarodnom festivalu folklora Bella Italia – Bella Europa u Carmagnoli kraj Torina) s ponosom smo predstavljali ne samo svoje mjesto, već i našu domovinu Republiku Hrvatsku.

    A 2006. g. imali smo čast nastupiti i pred predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem prigodom njegovog prijateljskog posjeta Siraču.

    Svake godine nastojimo proširiti naš fond izradom novih ženskih i muških nošnji po uzoru na stare, tradicijske nošnje siračkog kraja.

    Organiziramo i radionice za naše članove i sve zainteresirane na kojima podučavamo o načinima održavanja i izrade siračkih nošnji i suvenira.

    Trenutno imamo 44 aktivna člana raznih dobnih skupina koji su uključeni prvenstveno u rad folklorne i tamburaške, a po potrebi i dramske sekcije. Kontinuirano brinemo i o našim najmlađim članovima (njih 22 je uključeno u tamburašku i folklornu sekciju). Rad našeg KUD-a potpomažu i 22 podupirajuća člana.

    Odnedavno se možemo pohvaliti i autohtonim siračkim suvenirima – vrećuljkom i kajicom što smo ih prvi put predstavili na gostovanju na Rabu, a više o našim običajima, pjesmama, govoru i nošnjama možete doznati iz knjige Vrutak iz srca – o siračkom folkloru, autora Ivanke i Florijana Križa. Prošle jeseni snimili smo i svoj prvi CD. Na njemu se nalaze siračke i bilogorske te pjesme iz Slavonije i dvije božićne.

    Ako želite saznati još više o nama, posjetite našu internetsku stranicu: www.kud.sirac.hr.

    Ispis stranice

    KUD Čazma

    KUD “Čazma”


    Davne 1925.g. u Čazmi je osnovano Pjevačko društvo Garić koje će djelovati u narednim desetljećima. Početkom šezdesetih rad je zamro, a obnovljen je 25. studenoga 1992. g. na inicijativu čazmanskog Ogranka Matice hrvatske, osobitim zalaganjem gospođe Eveline Hermanović.

    Nakon donošenja Statuta 28. travnja 1993., 14. srpnja iste godine registrirano je kao Hrvatsko pjevačko društvo. Brojalo je 35 članova. Prva predsjednica društva bila je gospođa Evelina Hermanović, a prva tajnica društva gospođa Ivanka Buban. U Hrvatski sabor kulture Društvo je učlanjeno 25. travnja 1996. g. Hrvatsko pjevačko društvo Čazma postaje 15. srpnja 1997. udruga, 13. siječnja 1998. g. mijenja ime u Kulturno-umjetničko društvo Čazma. KUD Čazma je upisan 30. siječnja 1998. u Registar udruga Bjelovarsko-bilogorske županije, a 27. travnja 1999. g. učlanjuje se u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a.

    U KUD-u Čazma djelovao je Mješoviti pjevački zbor, Dječji zbor i Mažorettim. Kroz te tri sekcije prošlo je oko 200 članova. Od 2007. g. u KUD-u djeluju Mješoviti pjevački zbor i Mješoviti vokalni sastav.

    Sadašnja predsjednica KUD-a je gospođa Radojka Jurina, a tajnica gospođa Višnja Čanković.

    Od samog osnivanja Društva do travnja 1993. g. voditelj zbora je prof. Dinko Pirak. Od travnja 1993. g. do 28. siječnja 1994. g. voditelj zbora je včl. Nikola Majcan, župnik u Štefanju, a od 28. siječnja 1993. zbor vodi prof. Darko Žalac. Koncem veljače 1994. g. zbor ponovno vodi gospodin Dinko Pirak. 1998. g. Nikolina Brajković se priključuje Dinku Piraku u vođenju zbora, a od 1999. g. do danas ona samostalno vodi zbor . U ožujku 2008. g. u vođenje zbora uključuje se gospodin Vedran Milić.

    Društvo njeguje tradiciju pjevanja, kako domaćih autora s područja cijele Hrvatske, tako i stranih autora, uključujući i sakralne i svjetovne melodije. Vježbaju se zadane skladbe za natjecanja na smotrama, pjesme za određene prigode kroz godinu: Dani Grada Čazma, crkveni blagdani, državni blagdani, zajednički humanitarni koncerti itd.
    KUD Čazma s predsjednikom Mesićem

    Zajednička fotografija s bivšim predsjednikom RH Stjepanom Mesićem
    na obilježavanju 780. godišnjice Grada Čazme

    Prvi neslužbeni nastup bio je u crkvi sv.Marije Magdalene u Čazmi pod vodstvom prof. Dinka Piraka 24.12.1992. godine sa božićnim pjesmama. Prvi samostalni koncert bio je također u Crkvi Sv. Marije Magdalene u Čazmi 24. prosinca 1993. g.
    KUD Čazma
    15. godišnjica rada KUD-a Čazma obilježena u crkvi sv.Marije Magdalene

    Tijekom petnaest godina postojanja mješoviti zbor KUD-a "Čazma" organizirao je niz samostalnih i zajedničkih koncerata s drugim zborovima u Čazmi, Bjelovaru, te u drugim županijama u Vrbovcu, Ludini, Budaševu i Križevcima. Također su održani zajednički koncert sa Puhačkim orkestrom DVD-a "Čazma", tamburašima "Štefanjska zvona", Dječjim zborom OŠ Čazma, te sa Mažorettimom.
    KUD Čazma
    22.11.2006. zajednički nastup sa tamburašima Štefanjska zvona u crkvi sv.Marije Magdalene

    KUD Čazma
    26.12.2005. zajednički koncert sa Puhačkim orkestrom DVD - Čazma

    Zbor je također sudjelovao prigodom svih kulturnih manifestacija Grada Čazma i Turističke zajednice grada Čazme, a između ostalih u "Božičnoj priči na imanju obitelji Salaj“ u Grabovnici, te u "Zapovijedi pod lipom“ u Mikloušu.
    KUD Čazma
    Božična priča na imanju obitelji Salaj u Grabovnici 2003. g.

    Mješoviti zbor KUD-a "Čazma" sudjelovao je na svim dosadašnjim smotrama pjevačkih zborova BBŽ na kojima je većinom bio i domaćin.

    Smotre pjevačkih zborova održane u Čazmi su:
  • 17.4.1998. godine 1. susret pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u crkvi Sv. Marije Magdalene - 8 zborova i 2 gosta

  • 18.4.1999. g. 2. susret pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u Crkvi Sv. Marije Magdalene – 6 zborova

  • 26.5.2001. g. 4. susret pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u crkvi Sv.Marije Magdalene – 3 zbora i 1 gost

  • 17.06.2003. g. 6. smotra pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u Crkvi Sv. Marije Magdalene

  • 25.6.2004. g. 7. smotra pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u Srednjoj školi Čazma

  • 18.4.2005. g. 8. smotra pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u kinodvorani Centra za kulturu "Slavko Kolar“

  • 17.6.2007. g. 10. smotra pjevačkih zborova BBŽ-a u Čazmi u Crkvi Sv. Marije Magdalene

  • Na 3. smotri pjevačkih zborova BBŽ-a u Bjelovaru pobijedio je Mješoviti zbor KUD-a Čazma, pa je predstavljao Županiju na Državnoj smotri zborova 28. i 29. listopada 2000. g. u Novom Vinodolskom.

    Zajednica KUU-a BBŽ-a organizirala je 19. svibnja 2007. g. u Novoj Rači 1. smotru malih vokalnih sastava. Mješoviti vokalni sastav KUD-a Čazma na toj smotri sudjelovao je u kategoriji klasičnih sastava i izborio pravo sudjelovanja na 4. susretu malih vokalnih sastava u Mariji Bistrici 24. studenoga 2007. g.
    KUD Čazma
    1.smotra malih vokalnih sastava u Novoj Rači 19.5.2007. g.

    Na nedavnom obilježavanju 15-te godišnjice postojanja Zbora dodijeljena su priznanja članovima koji su od početka do danas ostali aktivni njegovu radu, a to su:
    Anđelka Bočkor, Bernarda Bukovac, Pavao Bukovac, Višnja Čanković, Anka Klasić, Branko Kučan, Pavao Molnar, Stjepan Novački, Anka Papić, Božica Stanko, Zlatko Topolčić.

    Gospođa Evelina Hermanović , gospodin Franjo Premuž, vlč. Stjepan Novački i gospodin Dinko Pirak svakako su najzaslužniji za postojanje Zbora, jer su bili njegovi osnivači i niz godina radili u nemu i okupljali građane. Gospođa Evelina Hermanović i gospodin Franjo Premuž bili su predsjednici KUD-a Čazma, dok je gospodin Dinko Pirak bio niz godina voditelj Mješovitog zbora KUD-a Čazma. I danas gospodin Dinko Pirak i osobno i kao gradonačelnik daje moralnu i financijsku podršku KUD-u Čazma.

    Gospođa Evelina Hermanović napisala je riječi pjesme posvećene Čazmi, gospodin Dinko Pirak uglazbio je navedenu pjesmu, te je tako nastala Pjesma Čazmi koju Zbor izvodi na svim službenim prigodama uz himnu Lijepa naša.

    Sekcija čazmanskih mažoretkinja osnovana je u studenom 1997. g. i počela je s radom i uvježbavanjem koreografije. U sekciji se okupilo 35 djevojaka i djevojčica različitog uzrasta. Voditeljica mažoretkinja bila je gospođica Valentina Šepak.

    Svoj prvi nastup pred građanima Čazme izveli su povodom obilježavanja Dana državnosti 1998. g. Nastavilo se s okupljanjem novih članica, tako da su djelovale četirima skupinama: podmladak, junior tim 1, junior tim 2 i najstarija seniorska skupina. Sekcija mažoretkinja sudjelovala je na svim smotrama, susretima i natjecanjima timova mažoretkinja na području Grada Čazme, Županije, na državnim prvenstvima, te u gradovima drugih županija. Nastupile su i na Europskom prvenstvu u Zagrebu. Sekcija mažoretkinja prestala je s radom 2002. g.

    Dječji zbor Mali čazmanski slavuji sudjeluje na zajedničkim koncertima s djecom iz vrtića i Mješovitim zborom KUD-a Čazma: Pozdrav proljeću, povodom Sv. Nikole, Božićni koncerti...
    KUD Čazma
    KUD Čazma

    Ispis stranice

    Hrvatska čitaonica Hercegovac

    Hrvatska čitaonica Hercegovac


    Hrvatska čitaonica Hercegovac osnovana je 1920. g., a 12. siječnja 1921. Sresko načelstvo u Garešnici odobrilo je njezin naziv i pod tim imenom radi sve do današnjih dana. Idejni začetnik osnivanja Hrvatske čitaonice je Vlasta Ivanuš, učiteljica u tadašnjoj pučkoj školi. Hrvatska čitaonica od sredstava prikupljenih od zabava i priredbi te prilogom mještana Hercegovca na dobivenom gradilištu od Banske uprave 26. kolovoza 1934. g. počinje s izgradnjom doma, a svečano otvorenje održano je 22. rujna 1935.g. Od osnutka Hrvatske čitaonice u njoj djeluju dramska skupina, pjevački zbor, folklorna sekcija i tamburaši.

    Danas u Hrvatskoj čitaonici djeluje dramska skupina "Pučka scena", folklorna sekcija i tamburaši koji zbog smjene generacija ne djeluju u onolikom omjeru kao do sada, jer su pristupili novi članovi koji uče svirati tamburicu.
    Hrvatska čitaonica Hercegovac

    Scena iz predstave "Trifun u Zabregu", XI. dani hrvatskog pučkog teatra

    Hrvatskom čitaonicom rukovode Izvršni i Nadzorni odbor. Izvršni odbor se sastoji od 11 članova: Vera Obrovac ( predsjednica), Jadranka Berić (potpredsjenica), Zrinka Cjetojević (tajnica), Mirjana Bosanac (blagajnica), Branko Gazica, Željko Taritaš, Vjera Stilinović, Franjo Vacek, Zoran Kramarić, Marina Vujatović (voditeljica folklorne skupine) i Ivan Bratković (voditelj "Pučke scene"). U Nadzornom odboru su tri člana: Ivan Cjetojević (predsjednik), Nena Jurčić i Josip Klobučar. Hrvatska čitaonica ima 310 članova od kojih su 67 aktivni.

    Kvalitetu rada Hrvatske čitaonice Hercegovac prepoznalo je Ministarstvo kulture RH kao i Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Hercegovac, oni nam financijskim sredstvima značajno pomažu u ostvarenju programa kao i u održavanju Hrvatskog doma gdje se održavaju razne kulturne manifestacije.

    Hrvatska čitaonica Hercegovac član je Zajednice kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko bilogorske županije od 1998. g., tj. od samog osnutka ove zajednice.

    Godine 1990. održan je prvi put dječji festival "Zlatni slavuj" na kojem nastupaju djeca od 1.-8. razreda osnovne škole. Festival je započeo kao općinski da bi unazad nekoliko godina dobio županijski karakter jer su nam došla djeca natjecatelji iz drugih općina naše županije. Ove godine "Zlatni slavuj", koji se organizira krajem mjeseca studenoga ili početkom prosinca, ulazi u svoju 18. godinu te volimo reći da postaje "punoljetan", iako su izvođači od 7-15 godina. Moramo istaknuti odličnu suradnju s našom Osnovnom školom Slavka Kolara Hercegovac jer pokazuje razumijevanje za naš rad.

    U organizaciji Hrvatske čitaonice Hercegovac i Hrvatske matice iseljenika, koja je prepoznala značaj osnivanja festivala za amaterska kazališta Hrvata iz susjednih zemalja i hrvatske dijaspore, na inicijativu prof. Stjepana Banasa, održani su od 2. do 5. veljače 1995. g. 1. Dani hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Bjelovarsko-bilogorske županije i Općine Hercegovac. Zadaća ovog festivala je očuvanje hrvatske riječi i hrvatskih običaja kroz kazališni izričaj Hrvata u susjednim zemljama i dijaspori, stručna pomoć u njihovom daljnjem radu što se očituje u kazališnim radionicama koje na festivalu vode renomirani kazališni redatelji: Nina Kleflin i prof. Stjepan Pepeljnjak.
    Hrvatska čitaonica Hercegovac
    Scena iz predstave "Ljubavni ultimatum starog gospodina",
    XIII. dani hrvatskog pučkog teatra

    Ove godine od 22.-24. veljače održani su 14. Dani hrvatskog pučkog teatra. Na danima pučkog teatra do sada su nastupile kazališne skupine iz Mađarske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Njemačke, Rumunjske, a na 15. danima očekujemo skupinu iz daleke Australije. Na teatru nastupaju tri kazališne družine iz stranih zemalja i naša Pučka scena sa svojom predstavom.

    Na 13. Danima hrvatskog pučkog teatra u Hercegovcu 2007. g. imali smo čast predstaviti Povjesnicu Hrvatske čitaonice Hercegovac (1920.-2005.) prof. Stjepana Banasa i prof. Nikoline Banas u kojoj je opisan rad Hrvatske čitaonice od njenog osnutka do 2005. g. S knjigom se veoma ponosimo i zahvaljujemo autorima što su oteli zaboravu sve koji su prošli kroz Hrvatsku čitaonicu.

    Na pozornici Hrvatske čitaonice Hercegovac gostovali su i naši poznati estradni umjetnici Ivica Šerfezi, Ljupka Dimitrovska, Novi Fosili i Tomislav Ivčić, glumci Pero Kvrgić, Vili Matula, Mladena Gavran i pisac Miro Gavran.

    Godine 2003. obnovljen je rad folklorne sekcije Hrvatske čitaonice. Od tada je naša folklorna sekcija nastupila na brojnim susretima folklornih društava širom naše i Sisačko-moslavačke županije. Svake godine priredi za mještane Općine Hercegovac program koji sadrži stare običaje našeg mjesta. Tako smo imali prikaz čihanja perja s dodernom, Đurđevo u Hercegovcu, snaboke (prošnja i zaruke), a za ovu godinu pripremaju svatove u suradnji sa KUD-om "Slavko Kolar“ iz Palešnika. Od 2004. g. Hrvatska čitaonica organizira Dane folklora u Hercegovcu na kojima uz naše folkloraše nastupaju još tri folklorna društva. Folklorna sekcija nastupala je i na Danima Općine Hercegovac.

    Kada zbog smjene generacija tamburaši nisu mogli pratiti folklornu sekciju, u pomoć su nam priskočili tamburaši iz KUD-a "Ivan Vitez Trnski“ iz Nove Rače kao i Vjekoslav Martinić iz garešničkog "Zdenca“ pa im se na pomoći zahvaljujemo. To je dokaz dobre suradnje s ostalim društvima iz naše županije.

    Hrvatska čitaonica Hercegovac u proteklih 85 godina postojanja na kazališnoj sceni postavila je i odigrala 111 predstava, od komedija pa do monodrame.

    Glumci Pučke scene svake godine nastupaju u Kazalištu "Petar Hektorović“ u Starom Gradu na otoku Hvaru za vrijeme turističke sezone, kao i na Međunarodnoj smotri amaterskih dramskih društava u Ljutovu, Republika Srbija. Uz ove nastupe, obavezno se nađu 2-3 gostovanja u susjednim državama uz financiranje Ministarstva kulture. Ove godine "Pučka scena" će gostovati u Klimpuhu u Austriji i Santovu u Mađarskoj. Uz ova gostovanja "Pučka scena" gostuje sa svojim predstavama diljem Lijepe Naše, tako da su do sada gostovali u Vinkovcima, Prelogu, Garešnici, Grubišnom Polju, Bjelovaru, Cestici, Buševcu, Prelogu, Krapini kao i u kaznenim ustanovama u Bjelovaru i Lepoglavi.

    Folklorna sekcija Hrvatske čitaonice i "Pučka scena" svake godine nastupaju na županijskim smotrama. Za nastupe na smotrama dobili smo mnogobrojna priznanja, a 11. travnja 2007. g. bili smo domaćini Županijske smotre dramskog amaterizma.

    Folklorna sekcija nastupila je do sada na Županijskoj smotri folklora u Velikom Trojstvu 8. svibnja 2005. g., Novoj Rači 14. svibnja 2006. i Velikoj Pisanici 15. travnja 2007. gdje su dobili pohvale za svoj nastup. Voditeljica folklorne skupine prisustvovala je na seminarima za voditelje folklora u Kulturnom centru "Gatalinka“ u Vinkovcima protekle dvije godine, a ove godine naše folklorašice sudjelovale su na seminaru u Bjelovaru.

    "Pučka scena" je imala brojne nastupe na županijskim smotrama kao i zapažene rezultate. Pod voditeljstvom profesora Stjepana Banasa "Pučka scena" je nastupala na Republičkoj smotri recitala i recitatora 1985.g., a 1987. g. u Pakracu na Regionalnom susretu scenskog stvaralaštva s uprizorenjem Pupačićevog teksta Moj križ svejedno gori, 1989. g. bili su na Regionalnoj smotri u Križevcima i na Republičkom susretu Poznanovec, a monodramu Imitacija čovjeka 1994. g. izveli su na Murteru gdje su zajedno s gospodarstvenicima predstavljali Bjelovarsko-bilogorsku županiju na Mare Croaticum. Pučka je scena pod vodstvom Ivana Bratkovića 2002. g. na državnom festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Visu predstavljala Bjelovarsko- bilogorsku županiju.

    Za svoj dugogodišnji rad primili smo brojna priznanja i zahvalnice, no posebno smo ponosni na Javno priznanje "Medalja Bjelovarsko-bilogorske županije za izuzetan doprinos u demokratskom usmjerenju i promicanju ugleda Bjelovarsko-bilogorske županije" koju smo dobili 4. lipnja 2003.
    Hrvatska čitaonica Hercegovac
    Na ovim stranicama mi smo izdvojili neka od priznanja te vam ih predstavljamo:
  • Diploma za marljiv rad na kulturno-prosvjetnom polju i uspješan nastup na kotarskoj smotri u Bjelovaru 24. lipnja 1956. g.

  • Diploma za pomoć i učešće na smotri folklora u Zagrebu 24.-28. srpnja 1968.g.

  • Priznanje SIZ-a za kulturu Zjednice općina Bjelovar za sudjelovanje na regionalnim susretima radničkog stvaralaštva Zajednice općina Bjelovar u Čazmi 25. studenoga 1988. g.

  • Priznanje HORD „Golub“ Bjelovar za uspješno sudjelovanje u proslavi 80. godišnjice društva 11. lipnja 1967. g.

  • Zahvalnica Pučkoj sceni Ogranka „Seljačke sloge“ Buševac za sudjelovanje na 1. Susretu pučkih kazališnih amatera kajkavskog govornog područja 19. i 20. studenog 2004. g.

  • Priznanje Hrvatske matice iseljenika povodom 10. Dana hrvatskog pučkog teatra za višekratno uspješno nastupanje, veljača 2004.g.

  • Zahvalnice Pučkoj sceni H.K.U.D. „Ljutovo“ iz Ljutova (Srbija) za učešće na Međunarodnoj smotri amaterskih dramskih društava 30. studenoga 2004.g. te 2005.godine, 2006. g. i 2007. g.

  • Zahvalnica za očuvanje kulturne baštine Moslavine, Donja Gračenica 5.studenoga 2005.

  • Zahvalnica za sudjelovanje na 21. Susretima folklora u Novoj Rači, 29. svibnja 2004.

  • Zahvalnica za sudjelovanje na 13. „Marijanskim susretima folkloraša“ u Potoku (Sisačko-moslavačka županija) 15. kolovoza 2004.

  • Zahvalnica za sudjelovanje na 5. Trnovitičkom prelu u Velikoj Trnovitici 3. prosinca 2005.

  • Hrvatska čitaonica Hercegovac
    Hrvatska čitaonica Hercegovac
    Rad Hrvatske čitaonice Hercegovac prate i mediji, s njima imamo veoma dobru suradnju: Večernji list, Zvono, Regija, HTV, NET, NOVA TV te radio postaje Krugoval Garešnica, Radio Terezija Bjelovar, Hrvatski radio i radiopostaje iz Pečuha i Budimpešte (Mađarska), Orašja (BIH), novinari iz stranih zemalja koji rade u novinama iseljeničkih društava i Hrvatske matice iseljenika.

    Novinski članci, priznanja, fotografije dokaz su našega uspješnoga rada.

    Ispis stranice

    Gradska limena glazba Daruvar 1922.

    Gradska limena glazba Daruvar 1922.


    O glazbenom životu u Daruvaru prije 1. svjetskog rata ne postoji puno zabilježenih podataka. U raznim zapisima može se pronaći spominjanje orkestra pri termalnom lječilištu u kojemu su svirali glazbenici iz šire okoline. Ne postoji nikakav pisani zapis o tome da je u gradu prije 1. svjetskog rata svirala puhačka glazba. Tada su bili u modi manji mješoviti orkestri.

    Povijest

    Nakon 1. svjetskog rata u Daruvar je došao Josef Knytl stariji s obitelji i osnovao orkestar koji je u svojim redovima imao najbolje glazbenike, ne samo iz Daruvara, nego i iz cijele okolice. U daruvarskom su Termalnom orkestru svirali i Václav Říha te poznati češki glazbenik i skladatelj Karel Koleta. Pojedini članovi Termalnog orkestra postaju i članovi upravo novoosnovanog Daruvarskog puhačkog orkestra. Zasluge za osnivanje pripisuju se Franji Golubiću. Prije toga je svirao tri godine u vojnom orkestru te je zbog toga imao dosta glazbenog iskustva. U Daruvaru je najprije osnovao tamburaški sastav u Hrvatskom pjevačkom društvu “Zora“, a u rujnu 1922. za potrebe Hrvatskog sokola mladi puhački orkestar.

    U isto je vrijeme osnovan i Vatrogasni puhački orkestar koji je prvi put nastupio u Donjem Daruvaru na svetkovini Dana svetog Florijana.

    I Sokolski puhački orkestar po prvi put nastupa početkom 1923.g. te se 1922.g. zbog toga smatra i godinom osnivanja.

    Iste 1923.g. u Daruvar je iz tadašnje Čehoslovačke došao Josef Hájek, koji je od Čehoslovačke besede dobio zadatak da osnuje orkestar. U to su vrijeme u Daruvaru već postojala tri orkestra: Vatrogasni, Orkestar Hrvatskog sokola i Orkestar Jugoslavenskog sokola pa nije imalo smisla osnivati još jedan orkestar. U postojećim orkestrima bilo je dosta Čeha pa se Josef Hajek usredotočio na osnivanje mješovitog orkestra. Pojedini glazbenici svirali su istovremeno i u Puhačkom i u mješovitim orkestrima.

    Nakon prestanka rada Hrvatskog sokola kao dijela zanatskog i radničkog društva "Zora“, Vatrogasno je društvo 1931.g. kupilo glazbene instrumente od Sokolskog puhačkog orkestra.

    Novi Vatrogasni orkestar osnovan je 1931.g. jer je došlo do raspada prijašnjeg. U vrijeme osnivanja ovaj je orkestar posjedovao 25 glazbenih instrumenata, a njihov je dirigent ponovno Franjo Golubić. U razdoblju od 1931. do 1932. g. dirigentom postaje Hugo Riedl, kojega je od 1932. do 1935. g. naslijedio Ludvík Šimek. U to vrijeme Vatrogasni puhački orkestar postaje prvim gradskim orkestrom i redovito nastupa na svim vatrogasnim proslavama u Daruvaru i okolici. Svojim radom obogaćuje tadašnju kulturnu sliku grada. Od 1935. do 1939. g. njegov dirigent je Franjo Matička, a od 1939. do 1946. g. Gusta Volenec. Na početku je Puhački orkestar brojio čak 42 glazbenika, kasnije ih je ostalo samo 12. Nažalost, 1935. g. Puhački orkestar prestaje s radom, a mnogi glazbenici nastavljaju svirati u Vatrogasnom orkestru.

    Velike zasluge za osnivanje novog Puhačkog orkestra nakon drugog svjetskog rata pripadaju prvenstveno Vojti Janoti, koji je svirao u daruvarskom Puhačkom orkestru još prije rata. Okupio je oko sebe svoje bivše kolege, mnogi od njih su tijekom rata svirali u vojnim orkestrima. Puhački orkestar je započinjao doslovno od nule jer su glazbenici tijekom rata ostali bez instrumenata, glazbenih materijala, bez vlastitog prostora za sastajanje i vježbanje.

    U poslijeratnom je razdoblju posla bilo uistinu puno: Puhački je orkestar svirao na proslavama, na radnim akcijama, ispraćao je omladinske brigade na izgradnju, svirao budnice na proslavama, ispraćao Titovu štafetu, nastupao na svečanim akademijama, ali i ispraćao pokojne na posljednje prebivalište, ne samo u Daruvaru, već i u široj okolici. U ovom je orkestru svirao velik broj glazbenika iz Ljudevit Sela i Gornjeg Daruvara. Ovaj je orkestar djelovao jedno vrijeme u sastavu Radničkog kulturno-umjetničkog društva Vladimira Nazora, nešto kasnije opet postaje Vatrogasni orkestar koji u okviru Vatrogasnog društva svira sve do 1957.g. kada postaje samostalan.

    Broj glazbenika u orkestru se postupno povećavao. Od 1946. g. bilo je tri puta organizirano školovanje mladih glazbenika koji su nakon toga i sami nastojali povećati broj mladih glazbenika, ne samo u daruvarskom orkestru, nego i u obližnjim naseljima. Zahvaljujući ovakvoj politici daruvarski je Puhački orkestar imao dosta veliki broj članova. No, prilikom većih obljetnica i proslava dirigent Janota je znao pozvati na ispomoć i glazbenike iz drugih orkestara.

    Puhački orkestar je u navedenom razdoblju pripadao među najaktivnija daruvarska kulturno-umjetnička društva.

    Od 1960.g., kada Puhački orkestar postaje sekcijom Socijalističkog saveza, mogli su napokon biti riješeni i nekoji problemi koje orkestar sam prije nije mogao riješiti. Dotacijom od Općine i Zajednice općina Daruvar Puhački orkestar je dobio 21 novi glazbeni instrument. Bila je to velika pomoć za orkestar. Stari su instrumenti bili dani na korištenje Češkoj osnovnoj školi Jana Amosa Komenskog u Daruvaru, u kojoj je 1961.g. osnovan Mladi puhački orkestar. Vodio ga je Vojta Janota.

    Tijekom šezdesetih godina nekoji su glazbenici prestali svirati u orkestru a na njihovo su mjesto dolazilii novi glazbenici. Puhački orkestar nije posustajao u svom radu. Samo tijekom 1960. g. održao je dvadeset promenadnih koncerata. Nažalost, u slijedećim godinama to nije postalo praksom.

    Orkestar je tijesno surađivao i s daruvarskom Čehoslovačkom besedom, ili pojedini članovi kao glazbena pratnja kod opereta. Uspostavljeni su kontakti sa glazbenim sastavima iz Čehoslovačke (Kladno, Hradec Kralové, Kraslice, Pardubice).

    Godine 1971. Puhački je orkestar dobio nove odore na dar povodom priprema za obilježavanje 50. godišnjice svoga postojanja.

    U okviru proslave Dana komune proslavio je Puhački orkestar 17. rujna 1972. svoj zlatni jubilej. Orkestar je toga dana u termalnom parku organizirao svečani koncert. Proslava i obilježavanje 50. obljetnice daruvarskog Puhačkog orkestra trajala je sve do sljedeće godine. Koncem ožujka 1973. g. u daruvarskom se Češkom domu održavao koncert na kojemu su nastupili: Puhački orkestar Daruvar, gudački orkestar, mješoviti pjevački zbor KUD-a Daruvar, skupina tamburaša te brojni solisti.

    Nakon 1972.g., kada je pri Savezu Čeha i Slovaka počeo djelovati kao glazbeni instruktor Jenda Sitta, započeli su s radom puhački orkestri u mnogim našim naseljima. I u Daruvaru su željeli iskoristiti ovu prigodu pa je pri Češkoj osnovnoj školi Jana Amosa Komenskog u Daruvaru ponovno osnovan novi, Pionirski puhački orkestar.

    Uvježbavanje Mladog puhačkog orkestra preuzeo je 1974. g. Jaroslav Klubičko. Mladi su glazbenici trebali biti jamstvo da će u Daruvaru uvijek biti dovoljno mladih glazbenika, koji bi prema potrebama mogli upotpuniti gradski Puhački orkestar. Nažalost, mnogi od njih su s vremenom napustili glazbu. Samo su pojedinci, najčešće sa sela, ostali vjerni glazbi.

    Početkom osamdesetih godina proživljavao je Puhački orkestar svoje krizno razdoblje uzrokovano prije svega činjenicom da je većina glazbenika bila u visokoj starosnoj dobi.

    Tijekom 1979. g. Vojta Janota je u Ljudevit Selu počeo uvježbavati novi Puhački orkestar. Ovaj je orkestar 1984. g. na 2. Smotri puhačkih orkestara u Velikim Zdencima nastupio kao Puhački orkestar Daruvar – Ljudevit Selo. Već tada je započelo spajanje puhačkih orkestara iz Daruvara i Ljudevit Sela. Zahvaljujući tome daruvarski je Puhački orkestar dobio nove snage, no Puhački je orkestar iz Ljudevit Sela, nažalost, prestao s djelovanjem. Pod dirigentskom palicom Vojte Janote ovaj je orkestar nastavio sa svojim aktivnostima i nastupao je na svim manifestacijama u Daruvaru i okolici.

    Domovinski je rat djelomično zaustavio aktivnosti orkestra, no odmah nakon njegovog završetka glazbenici su se ponovo okupili i nastavili s radom. Tijekom devedesetih godina iz Puhačeg orkestra su otišli nekoji stariji članovi, no zamijenili su ih mlađi. Orkestar je redovito vježbao u jednom od razreda bivše stare gimnazije. Veliki je gubitak za orkestar bio 1998. g. kada je umro njegov dugogodišnji voditelj i dirigent Vojta Janota. Na njegovo je mjesto nastupio veliki ljubitelj glazbe Josip Ambrož. Kao voditelj orkestra Ambrož djeluje sve do 2001. g. kada vodstvo preuzima prof. Soni Vinković. Za vrijeme njegova djelovanja dolazi do spajanja gradskog Puhačkog orkestra i Puhačkog orkestra Glazbene škole "Bruno Bjelinski“. Na inicijativu na inicijativu mnogih entuzijasta i zaljubljenika u glazbu osniva se 9. srpnja 2006. g. udruga Gradska limena glazba Daruvar 1922. Predsjednik postaje Dalibor Veseli, a od rujna 2006. dirigentsku palicu preuzima mr. Danijel Rajković koji i danas vodi ovaj orkestar.

    Gradska limena glazba Daruvar 1922. danas

    Problem svake limene glazbe je odgoj novog naraštaja glazbenika. Taj problem zadesio je 2005. g. i glazbu grada Daruvara.

    U Puhačkom orkestru se nalazio velik broj starih i bolesnih glazbenika, a samo nekolicina mladih i školovanih. Te godine glazba djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učilišta, dotok financija je sve slabiji, raspoloženje glazbenika jako slabo a interes institucija i vodstva grada nikakav. Nastupi glazbe svode se samo na sviranje marševa na manifestacijama u gradu, svakim nastupom sa sve manje glazbenika.

    Prijelomni trenutak je nastup na konjičkom maratonu “Bilogora 2005” na kojemu se skuplja jako mali broj glazbenika, jedva dovoljan za održavanje nastupa uz lošu organizaciju. Maraton stiže u večernjim satima i mogućnost sviranja iz nota prava je umjetnost, loš nastup opažaju svi prisutni. Tadašnji kapelnik Soni Vinković izjavljuje da nije zadovoljan radom Puhačkog orkestra i da više nije u mogućnosti brinuti se o organizaciji glazbe te u orkestru ostaje samo kao dirigent.

    Lošu situaciju u orkestru zamjećuju i u gradu te je u jesen 2005. g. održano nekoliko sastanaka s gradonačelnikom Zvonkom Cegledijem i dogradonačelnikom Daliborom Rohlikom. Dogovoreno je da se rad glazbe ne smije ugasiti, u glazbu treba uključiti veći broj mladih, osigurati redoviti priljev financija i organizirati se u udrugu. Članovi glazbe na idućem sastanku biraju za novog voditelja orkestra Dalibora Veseli, a prof. Soni Vinković ostaje kao dirigent.

    Prvi korak u osnaživanju glazbe je dogovor s ravnateljicom Glazbene škole “Bruno Bjelinski” prof. Vandom Cegledi i prof. Sonijem Vinković o spajanju orkestra škole s gradskim orkestrom odmah nakon zimskih praznika. Na prvoj zajedničkoj probi dolazi do oduševljenja starijih kolega mladim članovima, ali i problema jer sada u orkestru ima i nekih novih instrumenata, a notni materijal to ne pokriva. Glazba još nema riješen pravni status, u proračunu grada nisu planirana sredstva osim za umjetničko vođenje orkestra, dolazi do problema nabave notnog materijala.

    Prvi donira Auto Centar Bahnjik i za orkestar kupuje 36 knjižica s notama potrebnih za nastupe u gradu. Bližile su se "Maškare“, a isto tako bližila se i smotra puhačkih orkestara u Daruvarskom Brestovcu, a za nju nismo imali repertoar. Tu nam je pomogao naš sugrađanin Vlado Danijel, službenik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Pragu, jer je u Pragu pronašao note potrebne za naš orkestar i darovao ih te tako ni 2006. g. orkestar nije izostao sa smotre. Usporedo s umjetničkim radom orkestra tekle su i pripreme oko osnivanja nove udruge.

    Dana 9. srpnja 2006. g. na Osnivačkoj skupštini u Gradskoj galeriji na Trgu dr.Franje Tuđmana uz prisutnost članova glazbe i osnivača, gradonačelnika Zvonka Cegledija, predsjednika Vatrogasne zajednice Franje Doležala, predsjednice Češke Besede Ljudevit Selo Drahuške De Bona i novinara Jednote i Radio Daruvara donesena je odluka o osnivanju Gradske limene glazbe Daruvar 1922. Donesen je i prvi statut udruge te izabran predsjednik, potpredsjednik i članovi Upravnog odbora i podnijet zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske.

    No, tu brigama orkestru nije kraj jer dirigent prof. Soni Vinković napušta orkestar i dirigentsku palicu predaje novom dirigentu mr. Danijelu Rajkoviću koji se brzo privikava i ostvaruje s orkestrom potpunu suradnju. Uspješno priprema repertoar za prvi božićni koncert u kinu “30. svibnja” 20. prosinca 2006. g. uz goste Zbor Crkve Presvetog Trojstva Daruvar. Iste zime pokreće se i akcija prikupljanja donacija za nove odore, za koje je tridesetak institucija, poduzeća i obrtnika grada Daruvara, županija Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Krapinsko-zagorske prikupilo sredstva potrebna za 35 novih odora. Glazba se u novom ruhu prvi puta predstavlja na svojoj 85. obljetnici. Glazba se prijavljuje i za sredstva iz proračuna Grada Daruvara za 2007. g., odobreno je 28.000,00 kuna, natječe se u INA-i projektom Nabava novih instrumenata za Gradsku limenu glazbu Daruvar 1922., odobreno je 20.000,00 kuna.
    Gradska limena glazba Daruvar 1922.
    U jubilarnoj 2007.g. Gradska limena glazba Daruvar 1922. nastupa na svim manifestacijama u gradu, sudjeluje na županijskoj smotri limenih glazbi u Garešnici, smotri puhačkih orkestara u Daruvarskom Brestovcu. Posvuda svojim muziciranjem plijeni pozornost slušatelja. Surađuje s mažoretkinjama, s njima nastupa na “Terezijani” u Bjelovaru i proslavi Dana Općine Sirač, s Vatrogasnom zajednicom sudjeluje u mimohodu Sv.Florijana, sa Župom Presvetog Trojstva na procesiji Tijelova, sa članicama zbora Župe i s učenicama solo pjevanja Glazbene škole “Bruno Bjelinski”, s Tenom Farkaš i Lucijom Siruček, sa Savezom Čeha...

    Gradska limena glazba Daruvar 1922. postaje 2007. g. član Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije.

    Ispis stranice

    Gareš'ki kulturni centar

    Gareš‘ki kulturni centar


    Gareš'ki kulturni centar (GKC) je udruga osnovana u rujnu 2004. g. s idejom koja se zasniva na djelatnostima tipa istraživačkog rada, prezentacija te rada na očuvanju tradicijskog nasljeđa u područjima običaja, plesa i glazbe. U rad GKC-a uključena su 24 člana. U samom startu bilo je doista teško jer nas kao udrugu nisu ozbiljno shvaćali u matičnom mjestu, no ubrzo se sve promijenilo.

    Glavni osnivači i nositelji rada jesu bračni par Romana i Vjekoslav Martinić te njihov sin Filip koji, iako ima 9 godina, prati u korak naš rad. Za svaku pohvalu je istaknuti niz nastupa gdje se može zaista vidjeti taj istraživački rad, a najviše u sviranju pojedinih tradicijskih glazbala te pjevanju krasnih napjeva iz ovih krajeva. Nastupa je najviše u domovini, 78 do sada, na raznim festivalima i smotrama, ali s ponosom ističemo i predstavljanje izvan domovine u europskim zemljama (Poljska, Austrija, Mađarska, Švicarska, Češka i Slovačka). Godina 2007. je uistinu bila najplodnija, posebno na predstavljanju naše županije u projektu Mare Croaticum. Bračni par Martinić se istakao i na natjecanju koreografa s koreografijom Bilogore Ajte cure u kolo igrati i osvojio treće mjesto na Festivalu foklorne koreografije u Rijeci. Posebno treba istaknuti izvrsnu suradnju sa FA "Zdenac“ koji izvodi koreografije nastale u GKC te dvogodišnju suradnju sa Društvom Mađara iz Lipika.

    Predsjednik GKC je Vjekoslav Martinić, dugogodišnji predavač tradicijskih glazbala na raznim seminarima, voditelj tamburaške sekcije u FA "Zdenac“ te član Hrvatskog gajdaškog orkestra i Etno skupine "Vilingora“. Kao udruga posebno želimo istaknuti Filipa Martinića, koji izvrsno svira tradicijska glazbala Bilogore i Bijele Moslavine (samica, jedinka, dvojnice, okarina, cimbal, dude), a u FA "Zdenac“ je plesač i svirač bisernice te polaznik glazbene škole za violinu i klavir. On je jamstvo da ovaj rad ostavljamo u dobro nasljeđe, kao što je tradicijsko i sretni smo jer imamo Filipa za člana.

    Ispis stranice

    Folklorni ansambl Zdenac Garešnica

    Folklorni ansambl “Zdenac“ Garešnica


    Osnovan je 19. kolovoza 2001. g. kao udruga građana. Već krajem rujna osnovane su dvije dječje folklorne sekcije i prema uzrastu podijeljene na B i C grupu. U C skupinu uključena su djeca od 6-9 godina. Njihova voditeljica pet godina bila je Andreja Kovač, potom kratko vrijeme Tamara Kožuhar, a danas su to mlade snage - Anamaria Martinić i Jana Rebrović. U B skupinu uključena su djeca od 10-14 godina, voditeljica je Romana Fezi Martinić. Već krajem listopada osniva se A sekcija ili veliki folklor zajedno s tamburašima. Broj članova u FA "Zdencu“ stalno raste i danas ih je 105. Godina 2002. protječe u znaku nabavljanja opreme i prvih nastupa.

    Godine 2003. učlanili smo se u Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a te imali nekoliko većih nastupa. Organizirali smo i prvu smotru folklora u Garešnici pod nazivom Garešnici od srca. Otada se svake godine Smotra održavala u listopadu, a Garešnicom je proplesalo preko pedesetak KUD-ova. Nastupali smo u Republici Mađarskoj i pokrenuli kulturnu suradnju s Hrvatskim društvom "August Šenoa“ iz Pečuha.

    Godine 2004. nastupili smo, prvi put, na Županijskoj smotri folklora u Velikom Trojstvu te smo proglašeni najboljim ansamblom koreografiranog folkora u županiji. Redovito od 2004. do 2007. g. zastupali smo Bjelovarsko-bilogorsku županiju na Državnim smotrama folklora u Čakovcu. Sve koreografije za Folklorni ansambl priprema bračni par Martinić.

    Bili smo 2005. g. domaćini 8. Županijske smotre koreografiranog folklora. Bilježimo puno nastupa po Hrvatskoj, a najviše po Slavoniji te razvijamo kulturnu suradnju, koja nam je i danas vrlo važna. Surađujemo s dvadesetak društava i udruga u Lijepoj Našoj. Najplodnija suradnja je s Gareš'kim kulturnim centrom te Društvom Mađara iz Lipika.

    Dječja B sekcija osvojila je prvo mjesto na Festivalu dječjeg folkora u Kutini 2006. g. gdje je predstavljala županiju. Sljedeće godine, nastupala je kao najbolja i na Međunarodnoj smotri dječjeg folkora u Zagrebu 30. lipnja 2007. i to u KD Vatroslava Lisinskog te ponovo na Festivalu folklora u Kutini. Ovaj put naši klinci osvajaju drugo mjesto. Godina 2006. je ujedno i godina petog rođendana našeg Ansambla, kojeg smo dostojno proslavili u Garešnici, velikim koncertom, koji je trajao dva dana, a uveličali su ga članovi Hrvatskog gajdaškog orkestra.

    Povodom Dana grada Garešnice 17. siječnja 2007. g. FA "Zdenac“ je dobio Povelju grada Garešnice za rad na području kulture, s naglaskom na rad s mladima.

    Svake godine u prosincu Ansambl održava koncerte za građanstvo, predstavljajući sve sekcije, a 2007. g. organizirali smo božićne koncerte pod nazivom "Božić ide uz ulicu po crkvama naše i susjednih župa".

    2008. godina, ponovo je u znaku nastupa. Po peti put smo predstavljali Županiju na Državnoj smotri koreografiranog folklora u Čakovcu. A zadnji vikend u svibnju, kao i četiri godine ranije, organizirali smo „Marinje u Garešnici“, događanje po kojem je danas Garešnica poznata. U sklopu Marinja odvija se velika smotra folklora „Garešnici od srca“ te smotra tradicijskih glazbala i pučkih napjeva ( u suradnji s GKC-om).

    I tako „Zdenac“ već devet godina ravnopravno sudjeluje u kulturnom životu grada, Županije ali i Hrvatske. Iza nas su dva snimanja emisije „Lijepom našom“, dvije emisije na NET-u, nekoliko radijskih emisija, i mnogo čega drugoga.

    Predsjednik FA "Zdenac“ od osnutka do danas je Romana Fezi Martinić, koja je ujedno i voditeljica i koreografkinja. Njezina koreografija Bilogore "Aj'te cure u kolo igrati" osvojila je treće mjesto na natjecanju folklornih koreografa u Rijeci 24. veljače 2007.

    Voditelj tamburaša je Vjekoslav Martinić, autor glazbenih obrada koreografija koje izvodimo, svirač na tradicijskim glazbalima po kojima je "Zdenac“ i prepoznatljiv te predavač na seminarima za tradicijska glazbala, od kojih već dvije godine na seminaru u organizaciji Zajednice KUU-a BBŽ. Zahvaljujući njemu, danas puno KUD-ova naše Županije u svojim izvedbama koristi upravo tamburu samicu te dvojnice, dude, gajde, a s kojima su se neki od njih, po prvi puta sreli upravo na tim Seminarima.

    No veliko zadovoljstvo čini nam rad s djecom. Oni su sigurna garancija da „Zdenac“ neće nestati, ali ne samo „Zdenac“, nego sve te pjesme, plesovi, nošnje, glazbala. Dajemo im znanje, ljubav, radost, a oni, nesvjesno, čuvaju ono što nam je najvažnije - našu tradicijsku kulturu, našu baštinu. I hvala im na tome!

    Ispis stranice

    Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman

    Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje “dr. Franjo Tuđman”


    Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje "dr. Franjo Tuđman" osnovan je 1995. g. Svoju snagu i kvalitetu skriva upravo u snažnoj ljubavi prema folkloru, plesu, narodnim nošnjama i želji svakog pojedinog člana ansambla da sve to na što bolji način prikaže na pozornici.

    Ansambl se sastoji od pet skupina podijeljenih po uzrastima. Tu je i tamburaška sekcija. Ukupno broji 80 članova.

    Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman

    Smotra koreografiranog folklora Bjelovar 2006. g.

    Od osnutka 1995. g. pa do 2003. g. voditeljica ansambla bila je Snježana Missoni, a od 2003. g. voditelj i koreograf ansambla je Dubravko Kovačević. Rad s tamburaškom sekcijom započeo je Mirko Novoselnik, 1999. g. tamburaše je vodio Borislav Kašić, a od 2003. Ljubomir Stamenić.

    Surađivali smo s brojnim, istaknutim koreografima da bi scenska primjena folklora imala znanstvenu osnovu i imala svoje temelje na izvornom plesu, glazbi i običajima. Od brojnih suradnika potrebno je istaknuti dr. Ivana Ivančana, Ivicu Ivankovića, Branka Šegovića i Gordanu Martu Matunci. Tako uz rodnu Bilogoru izvodimo i koreografije Slavonije, bunjevačke plesove i plesove Međimurja, Pokuplja, Korčule i Splita. Ansambl izvodi i nemali broj vokalno-instrumentalnih djela u kojima obuhvaća obredne pjesme poput božićnih ili uskrsnih.

    Posebnu pažnju poklanjamo izboru odgovarajuće narodne nošnje, ukrasa i oglavlja za svaku pojedinu koreografiju, u želji da budu što autentičnije, raznolikije, i ukrašene sa što više detalja (nakita, kopči, raznih ukrasa za glavu...) te na taj način „ispričaju" svoju priču o kraju iz kojeg dolaze.

    Osim u domovini ansambl predstavlja hrvatske pjesme i plesove i na međunarodnim festivalima u Nizozemskoj 2000. g., Turskoj 2001., Italiji 2002., Češkoj 2003. i Slovačkoj 2006. g.

    Folklorni ansambl Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman Od 1999. do 2007. svake smo godine organizirali dječju smotru folklora naše županije, a osobito smo ponosni i na nastupe na državnim smotrama folklora 1999. g. u Donjem Vidovcu, 2001. u Velikoj Gorici i 2002. u Koprivnici gdje smo predstavljali našu županiju. Mlađe skupine nastupale su na Malim Đakovačkim vezovima 2007. g. Godine 2000. sudjelovali smo na snimanju emisije Lijepom Našom u Bjelovaru i 2005. g. Domovnice u Daruvaru.

    Tijekom trinaest godina rada i postojanja ostvarili smo mnogobrojne veze i prijateljstva s drugim KUD-ovima u zemlji i inozemstvu. Od značajnijih suradnji izdvojili bismo onu s KUD-om Flajšovan iz Oravske Lesne iz Slovačke.

    Budući da nam je stalo do običaja i tradicije ovoga kraja, ususret većih blagdana organiziramo koncerte na kojima izvodimo bilogorske tradicijske blagdanske pjesme i običaje. Od 2004. g., u rujnu, povodom obilježavanja Imena Marijina, održavamo koncert duhovne glazbe Mariji u susret.

    Sve ove godine naš glavni pokrovitelj je Grad Grubišno Polje čije ime ponosno predstavljamo gdje god idemo. Zahvaljujući gradu nabavljamo i većinu nošnji i potrebnih instrumenata. Tako za svaku koreografiju koju izvodimo imamo i pripadajuću nošnju.

    Naša je najveća želja od početka do sada sačuvati dio prošlosti za budućnost, ostaviti trag naših djedova za našu djecu da bi i oni, kao i njihovi preci, mogli svijetom pronositi kulturu hrvatskog naroda.

    Ispis stranice



    Mješoviti pjevački zbor KUD-a Čazma


    Prvi neslužbeni nastup bio je u crkvi sv.Marije Magdalene u Čazmi pod vodstvom prof. Dinka Piraka 24.12.1992. godine sa božićnim pjesmama. Prvi samostalni koncert bio je također u Crkvi Sv. Marije Magdalene u Čazmi 24. prosinca 1993.g.

    Društvo njeguje tradiciju pjevanja, kako domaćih autora s područja cijele Hrvatske, tako i stranih autora, uključujući i sakralne i svjetovne melodije. Vježbaju se zadane skladbe za natjecanja na smotrama, pjesme za određene prigode kroz godinu: Dani Grada Čazma, crkveni blagdani, državni blagdani, zajednički humanitarni koncerti itd.

    Ispis stranice

    Vatrogasna limena glazba Predavac

    Vatrogasna limena glazba Predavac


    Prvobitni puhački orkestar ili dechovku osnovali su Česi, još 1884. g. doselivši se u Predavac i bližu okolicu. Ubrzo su njihovu tradiciju sviranja puhačkih instrumenata prihvatili starosjedioci pa glazba nastavlja živjeti na tadašnjim proslavama, zabavama i svatovima.

    Godine 1927. glazba se priključuje Dobrovoljnom vatrogasnom društvu te s kraćim prekidima, s manjim brojem članova (8-16), sudjeluje na vatrogasnim manifestacijama, mjesnim proslavama i svakodnevnom životu Predavca sve do 1980. g. kad je uspostavljena suradnja s profesorima Srednje glazbene škole "Vatroslav Lisinski“ u Bjelovaru. Uskoro se povećao broj glazbenika od kojih nekolicina završava osnovnu i srednju glazbenu školu pa se time podiže i kvaliteta muziciranja. Od 1980. Vatrogasna limena glazba broji 15 - 17 glazbenika, redovito nastupa na državnim smotrama i susretima vatrogasnih orkestara diljem domovine i u susjednoj Republici Mađarskoj.

    Od osnivanja 1980. Vatrogasna limena glazba je sekcija DVD-a Predavac a prvi dirigent je bio Marijan Ded Maks, poslije njega kratko Zdravko Perđun da bi napokon dirigentsku palicu na duže vrijeme preuzeo prof. Franjo Geček pa orkestar doživljava još veći napredak.

    Sve je više nastupa, od kojih moramo istaknuti hodočašća u Mariju Bistricu gdje orkestar svira crkvene marijanske pjesme i prati župljane Rovišća, održava božićne koncerte u crkvama te promenade za uskrsne i marijanske blagdane. Osim toga nastupa za potrebe Općine Rovišće i vatrogasnih zajednica Općine, Grada Bjelovara i Županije te Češke obeci Bjelovar što podrazumijeva nastupe na smotrama čeških dechovki u D. Sređanima i D. Brestovcu i češkim dožinkama. Najveći uspjeh naša glazba doživjela je pod stručnim vodstvom prof. Gečeka jer je orkestar sudjelovao u snimanju serije Dirigenti i muzikaši, u režiji Kreše Golika. Bili smo gosti u četiri epizode te vrlo popularne serije Hrvatske televizije koja je do danas doživjela nekoliko repriza.

    Od ratnih devedesetih pa sve do danas Vatrogasna limena glazba aktivno je djelovala pa moramo nabrojiti gradove diljem Lijepe Naše u kojima smo nastupali na smotrama u organizaciji Hrvatske vatrogasne zajednice: Bjelovar 1993., Varaždin 1994., N. Vinodolski 1995., Karlovac 1996., Požega i Donji Sređani 1997., Otočac 1998., Ludbreg i Koprivnički Ivanec 1999., Vukovar 2000., Banova Jaruga i Fažana 2001., Orahovica i Nagytad – Mađarska 2002., Marija Bistrica 2003., Đakovo, N. Vinodolski, G. Desinec i M. Bistrica 2004., Crikvenica 2005. i Valpovo 2006.

    Devedesetih godina naš orkestar sudjeluje i uveličava predizborne skupove prvenstveno HDZ-a. Zauzvrat uvelike nam pomaže Mile Ćuk, genaral i bivši zapovjednik 1. hrv. gardijskog zbora. On je za naš orkestar nabavio paradne odore s "akslbenderima", pomagao pri kupnji glazbenih instrumenata, notnih stalaka, notnih materijala, odnosno koncertnih skladbi od Simfonijskog orkestra Hrv. vojske.
    Vatrogasna limena glazba Predavac
    U vremenu od 1990. do 2000. g. kroz naš orkestar prošlo je još nekoliko kvalitetnih glazbenih pedagoga, sve redom profesora glazbe: Darko Žalac, Goran Kruno Kukolj, Gordan Perši, Davor Žalac i Soni Vinković.

    Svaki od njih dao je svoj doprinos u poboljšanju kvalitete muziciranja orkestra te je osnovan i "mali orkestar“. U glazbu se uključio veći broj djece iz podmlatka s kojim se radilo prema programu niže glazbene škole, a to znači da su imali solfeggio, individualnu poduku po grupaciji instrumenata: klarinetu, saksofonu, flauti, trubi i dubokom brassu, udaraljkama. Naš podmladak obučavali su profesori Glazbene škole "Vatroslav Lisinski“ Bjelovar.

    Na mjesto kapelnika – dirigenta orkestra 2001. g. dolazi mladi akademski glazbenik prof. Dalibor Kasunić, stalno zaposlen u Simfonijskom orkestru Hrv. vojske te započinju redovite probe sa 20 – 25 glazbenika.

    Takav se orkestar 2002. prvi put pojavljuje na županijskoj smotri orkestara u organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije, čiji je od tada član. Na toj smotri dobio je najviše ocjene ocjenjivača Marka Poklepovića, selektora Hrvatskog sabora kulture. Svrstan je u B kategoriji što podrazumijeva plasman na državno natjecanje. Međutim, zbog nedostatka financijskih sredstava te podudaranja termina održavanja državne smotre s neizostavnim nastupom u Općini Rovišće (Kovačevac), bili smo prisiljeni odjaviti nastup u N. Vinodolskom. U zamjenu na državno natjecanje odlazi kao drugo plasirani predstavnik naše Županije daruvarski orkestar. Neodlazak na državno natjecanje izazvalo je dosta razočaranja u redovima mlađih članova orkestra. Ipak donio je i nešto pozitivno, odnosno povoljne financijske preduvjete za još aktivniji rad orkestra. Godine 2003. spajaju se mali i veliki orkestar pod stručnim vodstvom prof. Dalibora Kasunića. Orkestar je tada imao 42 glazbenika, a uskoro su započele ozbiljne pripreme za županijsku smotru orkestara 2004. g. na kojoj je nažalost nastupio samo naš orkestar jer bjelovarski je išao izravno te selektor, maestro Nikica Kalođera s visokim ocjenama uvrštava naš orkestar u B kategoriju za natjecanje u Novom Vinodolskom.
    Vatrogasna limena glazba Predavac
    Ta godina je svakako najznačajnija u povijesti našeg orkestra jer na državnom natjecanju smo ostvarili zapažen uspjeh osvojivši 1. mjesto u B kategoriji. Ukupno smo postigli 97 bodova (od mogućih 100), zlatnu plaketu Hrv. sabora kulture i odabir da naš orkestar nastupi na međunarodnom natjecanju orkestara u Njemačkoj (Einstal – Hohenstein). Ponovno nedostatak novca pa naš orkestar nije bio u mogućnosti ići na spomenuto međunarodno natjecanje.

    Ovaj veliki uspjeh dogodio se baš u godini velikog jubileja 120. godišnjice postojanja i rada Vatrogasne limene glazbe Predavac, koja je obilježena 29. kolovoza 2004. g. pod pokroviteljstvom Bjelovarsko-bilogorske županije i Općine Rovišće. Naši dragi gosti tom su prigodom bili: Gradski orkestar Križevci, Gradska limena glazba Daruvar, Puhački orkestar DVD-a Đurđevac, Puhački orkestar DVD-a G. Desinec, Limena glazba DVD-a Virje i bjelovarski Brass ansambl. Svojim su muziciranjem privukli mnogobrojne mještane sela i njihove goste u park Crkve Sv. Vida.

    Nadalje, naš orkestar nastavlja aktivno raditi i sudjelovati na županijskim i ostalim smotrama orkestara diljem Hrvatske, kao najbolji predstavlja Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije na državnim susretima i natjecanjima u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i to: u Crikvenici 2005., u Selcu 2006. i u Novom Vinodolskom 2007. Na svim navedenim smotrama dobili smo vrijedna priznanja Hrvatskog sabora kulture.

    2007. g. naš orkestar je svrstan među pet najboljih orkestara u najjačoj kategoriji. Izvedba Vatrogasne limene glazbe Predavac pjesme Vila Velebita bila je uzoran primjer svim ostalim orkestrima na smotri, a dobru kritiku su dobile i druge dvije kompozicije što smo ih odsvirali pod ravnanjem prof. Dalibora Kasunića.

    U prošloj godini bilo je još nekoliko značajnih nastupa, čime smo nastavili naš rad u cilju što kvalitetnije promidžbe tog dijela glazbene kulture u našem selu Predavcu, Općini Rovišće i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

    Vatrogasna limena glazba Predavac je tijekom svog dugogodišnjeg rada i postojanja dobila značajna priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije, Općine Rovišće, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog sabora kulture pa ćemo ih ovom prilikom spomenuti: Zlatnu plaketu Mirko Kolarić – učitelj hrvatskog vatrogastva, najviše priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice, Povelju za izuzetno dostignuće na području kulturno - umjetničkog amaterizma i obogaćivanja hrvatske kulture, najviše priznanje Hrvatskog sabora kulture, Zlatnu plaketu za osvojeno 1. mjesto u B kategoriji, 18. susret Hrvatskih puhačih orkestara u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Plaketu Tihomir Trnski, priznanje Bjelovarsko-bilogorske županije, Zahvalnicu Općine Rovišće te brojne spomenice i zahvalnice za sudjelovanje na državnim smotrama i susretima vatrogasnih puhačkih orkestara.

    Ispis stranice

    KUD Bjelovar

    KUD “Bjelovar“ Bjelovar


    Masarykova 8
    43000 Bjelovar

    Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽKultuno-umjetničko društvo „ BJELOVAR“. KUD „BJELOVAR“ osnovano je 1994. godine te već 16 godina uspješno djeluje u našem gradu Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na očuvanju narodnih običaja i plesova bjelovarsko-bilogorskog kraja te ostalih dijelova naše Domovine.

    Društvo je nastojalo u što više krajeva Hrvatske prikazati našu plesnu narodnu baštinu te je gostovalo izvan naših granica, u Njemačkoj (Braunschweig), Mađarskoj (Tapolca, Kaposvar, Novo selo, Barč), Slovačkoj (Rimavska sobota), Češkoj (Mikulov, Veliki Tinec), Italija (Rubiera) i Bosni i Hercegovini (Visoko). Prilikom svakog gostovanja uspostavljali smo prijateljske veze s drugim Društvima s kojima održavamo i nadalje stalne kontakte.

    U KUD-u "Bjelovar" aktivno je uključeno više od 70 članova, a od toga 50-tero plesača i svirača u četiri sekcije:
    • „Bjelovarski folklorni ansambl"
    • Dječja folklorna skupina
    • Folklorni tamburaški sastav i
    • Tamburaška grupa „Bilo-KUD“

    Aktivnosti Društva sastoje se od izvođenja samostalnih koncerata, razmjene između KUD-ova, izvođenja programa za potrebe Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije te Međunarodna razmjena srodnih folklornih društava.

    Glavni cilj rada je okupljanje mladih radi očuvanja folklorne baštine naše Domovine.

    Predsjednik KUD-a je Marijan Polašek i tajnica Brankica Janči.
    KUD Bjelovar
    Članovi Upravnog odbora su: Marijan Polašek, Brankica Janči, Marijan Janči, Luka Janči, Matija Janči, Željko Mesec, Ivica Čer, Ratko Mišir, Ivan Majhen i Svjetlana Strika.
    KUD Bjelovar
    KUD Bjelovar
    KUD Bjelovar
    KUD Bjelovar
    KUD Bjelovar
    Voditelj plesnog sastava "Bjelovarskog folklornog ansambla" je Matija Janči.

    Voditelj Diječje folklorne skupine: Matija Janči.

    Voditelj tamburaškog sastava i grupe "Bilo KUD": Luka Janči.

    Umjetnički voditelj i koreograf: Marijan Janči.

    Osoba za kontak:
    Brankica Janči
    Tel/fax: 043/246-190
    Mob: 099/214-9442
    E-mail: .(JavaScript must be enabled to view this email address)

    Ispis stranice



    KUD “Sloga“ Miklouš


    KUD "Sloga“ Miklouš baštini djelovanje dvaju pjevačkih društava: "Garjevica“ i "Orač“. Nastavljajući tradiciju oživljavanja izvornih narodnih običaja, plesova i pjesama Moslavine 1974. g. osnovano je Kulturno umjetničko društvo "Sloga“ Miklouš.

    KUD "Sloga“ mjesto je očuvanja narodnog bogatstva Moslavine u materijalnom i duhovnom obliku prenoseći ga na mlade naraštaje njegovanjem i prezentiranjem javnosti.
    KUD Sloga Miklouš

    Osnivači KUD-a "Sloga"

    Društvo je od samih početaka do danas vrlo aktivno pa je već 16. lipnja 1974. kao ogranak Seljačke sloge nastupilo u Zagrebu na Smotri hrvatske seljačke kulture. Društvo je do sada dva puta sudjelovalo na Međunarodnoj smotri folklora i to 27. srpnja 1975. te od 22.-26. svibnja 1988. g. Društvo prijatelja muzeja Čazma za sve poklone i zalaganja na prikupljanju, čuvanju i obradi eksponata i građe za Zavičajni muzej u Čazmi dodijelilo je priznanje KUD-u "Sloga“ Miklouš 1978. g.
    KUD Sloga Miklouš
    KUD "Sloga“ na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1975. g.

    Članovi našeg Društva nastoje očuvati narodne nošnje pa je 10. prosinca 1997. g. Društvo dobitnik priznanja "Hrvatska tkanica“ za najljepšu i najstariju hrvatsku narodnu nošnju iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Društvo je nastupilo 5. kolovoza 1998. g. u Kninu na završnoj priredbi najljepših autohtonih narodnih nošnji iz cijele Hrvatske i osvojilo "Hrvatsku tkanicu“ u svim emisijama "Lijepom Našom“. Ovo priznanje ubrzo je dobilo svoju potvrdu, jer je 22. svibnja 2005. g. KUD "Sloga“ dobitnik Zlatne plakete Grada Čazme za očuvanje kulturne baštine i izvorne glazbe. Sudjelujući na smotrama izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije Hrvatski sabor kulture je 2004. i 2006. g. uputio Društvo na Državnu smotru folklora u Vinkovce.
    KUD Sloga Miklouš
    KUD "Sloga" Miklouš na otvorenju Međunarodnog sajma kontinenta

    Društvo je osobito ponosno na tradicionalnu manifestaciju Zapovijed pod lipom što se prikazuje svake godine druge nedjelje u mjesecu srpnju i to od 1974. g. obilježavajući tako zadnje pisane "Zapovijedi“ iz 1938. g. U svezi s time potrebno je spomenuti kako je ove godine između 27 kandidatura, povjerenstvo za izbor europske destinacije izvrsnosti na temu turizam i nematerijalna kulturna baština prema općim europskim i nacionalnim kriterijima Zapovijed pod lipom svrstalo među deset destinacija koje se natječu za europsku lentu izvrsnosti s područja nedodirljive baštine.

    Od 2006. g. Društvo organizira svake godine uoči Uskrsa humanitarne koncerte. Sav prihod upućuje se kao pomoć obitelji ili pojedincu za koje Društvo ocijeni da je najpotrebnije.
    KUD Sloga Miklouš
    Scena iz prikaza Božićnih običaja, Čazma 2006. g.

    Društvo organizira i božićne koncerte od 2006. g. na kojima prikazuje stare običaje uoči Božića, snoboke, čijanja perja i sl.
    KUD Sloga Miklouš
    KUD "Sloga“ Miklouš za vrijeme prikaza običaja snoboka, Čazma 2007. g.

    KUD "Sloga“ Miklouš bio je 2008. g. domaćin 11. Smotre izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije u Čazmi. Od ostalih moramo spomenuti nastup u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 2004. g. na priredbi Etno tulum pod lipom, zatim nastupe na Zagrebačkom velesajmu povodom prezentacije maratona Od kaptola do kaptola i otvaranju Međunarodnog sajma kontinentalnog turizma u Zagrebu.
    KUD Sloga Miklouš
    Prizor s etnografske izložbe

    Društvo je do danas sudjelovalo na županijskim i ostalim pozivnim smotrama izvornog folklora, njegovalo i njeguje prijateljske veze sa svim kulturno-umjetničkim društvima u Županiji, ali i šire.

    U sastavu Kulturno-umjetničkog društva "Sloga“ Miklouš djeluju folklorna sekcija s dječjom folklornom skupinom koja svake godine na smotri folklora postiže vrlo zapažene rezultate, a u vremenu 20.-21. lipnja 2004. g. bili su na dječjoj smotri izvornog folklora u Trogiru.

    Od 2007. g. u sastavu KUD-a "Sloga“ Miklouš djeluje mlada tamburaška sekcija sastavljena od osam tamburaša.

    Ispis stranice

    KUD Veliko Trojstvo

    KUD “Veliko Trojstvo”


    Dobra misao, dobra riječ i dobro djelo tvore jedno divno trojstvo u nastajanju, djelovanju i kretanju KUD-a "Veliko Trojstvo" od samoga početka daleke 1924. g. do danas. Vođeni idejom napretka, pravednog reda i djelovanja, širili smo i otkrivali istinu, zajedništvo i ljubav savršene dovršenosti božanskog jedinstva.

    U "Spomenici Župe Presvetog Trojstva" za godinu 1924. nalazimo svjedočanstvo o osnivanju: "Muškog i ženskog pjevačkog zbora u Trojstvanskoj župi". Zbor je vježbao vlč. Miroslav Vernik. Pjevale su se sakralne i profane pjesme.

    Djevojačko društvo Srca Isusova osnovano je 1934. g., a istovremeno djelovalo je i Društvo katoličkih žena sa 110 članica i Društvo katoličkih muževa s 95 članova. Bilo je to i vrijeme snažnog djelovanja ogranaka Seljačke sloge, koji su svojim kulturnim, prosvjetnim i karitativnim radom okupljali velik broj članstva. Slijedeći nauk braće Radića i geslo "Prosvjetom k sreći!" djelovala je i Seljačka i gospodarska sloga. Od 1926., pa sve do zabrane djelovanja 1. srpnja 1941. g., djelovalo je na području središnjice Bjelovar 46 ogranaka. Bilo je to vrijeme buđenja i oživljavanja vlastitog ponosa i identiteta, ali i svjesnog pokazivanja njegovane narodne baštine na smotrama Seljačke sloge u brojnim selima i gradovima diljem Hrvatske.

    Nevrijeme rata dovelo je do zamiranja kulturnog djelovanja. Završetkom ratnog vihora budi se zapretano novim žarom i toplinom. Vrijedni kulturni djelatnici osnivaju sada Slogu, želeći jasno i odlučno reći: "Tu smo, selo i njegovi ljudi, tu smo sa svojom vlastitošću i prepoznatljivošću!".

    Ponovo se priređuju predstave, igrokazi, pleše se i pjeva, svira, riše i šiva, održavaju se domaćinski i zdravstveni tečajevi, ide se na kazališne predstave u Bjelovar, Zagreb, susjedna mjesta. Pamte se mnoga dobra gostovanja u Zadružnom domu u Velikom Trojstvu i Rudničkoj zgradi u Mišulinovcu. Pamte se i predstave: Gospodsko dijete, Dugme, Klupko, Mećava, Škrtac, Sluga Jernej…Pamti se ples, igra i pjesma. Uz brojne glumce i plesače, pamte se voditelji: Ivan Kranjec, Mira Bujnoh, Vera Holjevac, Barka i Nikola Ivrlač, Olga Karaula, Ana Čubelić…

    Novi pogledi, novi utjecaji i programi doveli su do promjene imena društva "Sloga" u "Stjepan Bačak". Predsjednik je bio mjesni trgovac Ivan Kranjec. Nastavlja se kontinuitet rada, ali se i ogledaju neki novi načini rada, uzori, utjecaji i direktive. Smotre zrcale rad i dostignuća društava. Bilo je tu pravih remek djela, ali i promašaja. Svaki je nastup ipak bio pouka i poticaj u ustrajanju u stožernim krepostima razboritosti, pravednosti, istine, duševne jakosti i umjerenosti. Diplome, slike i sjećanja svjedoče o maru i potiču dalje!

    Nove društvene prilike i neprilike, promjene u načinu i stilu života, novi mediji i stanje u zemlji i svijetu utišavaju rad KUD-a. Sve se nekako smiruje i povlači, stišava. Sedamdesetih godina počinje novo buđenje. Matica hrvatska i njeni ogranci priređuju priredbe i predavanja, nova izdanja knjiga i časopisa, emisije na radiju i TV… Prosinac 71. donosi opet jedno smirenje rada, ali ne i prestanak započetog uzleta. Radi se savjesno, bilježi se, zapisuje, otkriva zaboravljeno, uči, snima na terenu, razgovara, poučava.

    Zimi 1974. je sigurno djelovao Aktiv žena u Velikom Trojstvu. Vodila ga je nastavnica Marija Pintarić. Uz proslavu Dana žena imali smo priredbu s nastupom dramske i folklorne skupine. Dramskom rukovodi učiteljica Marija Lukač, a folklornom učitelji Juraj i Gordana Matunci. Na harmonici su svirali Juraj Matunci i Terezija Terka Zeman. Pomagali su i Đukini đaci tamburaši. Svirali su na školskim tamburama, koje nam je, kao i prve nošnje, nesebično posuđivao ravnatelj škole Vladimir Tesar. Spremanjem programa i zabava, kao i vlastitim ulaganjima u opremu, sakupljali smo sve potrebno za nastupe.
    KUD Veliko Trojstvo

    L'jepe Mare, Velika Pisanica 2007. g.

    Veliku nam je i vrijednu pomoć uvijek pružao dobri duh Bilogore, naš Zvonimir Lovrenčević- Kvak. Surađivali smo uvijek i oduvijek. Vodio je Društvo folklorista, vodio nas i poučavao kako treba pronalaziti i razlikovati istinu od laži. Društvo folklorista ugašeno je zajedno s Maticom hrvatskom 1971. Prije toga je 1969. u izdanju Prosvjetnog sabora Hrvatske tiskana knjiga zapisa Zvonimira Lovrenčevića i Ivana Ivančana Narodni plesovi Hrvatske, knjiga 3, Bilogora, a 1994. Folklorna glazba Bilogore. Ostali Lovrenčevićevi zapisi pohranjeni su u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i - čekaju!

    Ponosno ističemo knjigu - molitvenik folklorista Milovana Gavazzija Godina dana hrvatskih narodnih običaja iz 1988., čiju naslovnicu, naslikanu rukom slikara Demura, rese troščanski Đurđari iz 1987. Iste je godine, uz 40. godišnjicu Kulturno-prosvjetnog sabora kulture, danas Hrvatskog sabora kulture, zasjala bilogorskom bjelinom knjiga voditeljice KUD-a "Veliko Trojstvo" Gordane Matunci pod naslovom: Narodna nošnja Bilogore - Veliko Trojstvo.

    Knjige Gordane i Jurja Matunci: Ljubav je dar, tiskane uz 75-tu i 80-tu godišnjicu djelovanja KUD-a, prave su male spomenice i spomendari svim dosadašnjim i budućim članovima Društva, kao i svima koji su nam pomagali u dosadašnjem radu.

    Pisanim tragovima idemo dalje: Bjelovarski zbornik 91' s naslovom Gordane Matunci Narodno blago bjelovarskog kraja, Hrvatski sjever 96 Narodna nošnja Bilogore, Rusan MH Bjelovar 91' Pjesma i ples u Bilogori, pa onda redom Rusan 2006., 2007. i 2008. s naslovima Vincekovo u Bilogori, Bilogorske svete vatre, Fašenjak naš bilogorski i Bilogorska iža - hiža Gordane, a Ferdo Rusan - umjesto proslova, Rog, Miruj, miruj, srdce moje i O jesenske duge noći Jurja Matuncija.

    Kajkavski kolendar Matice hrvatske Čakovec objavljuje od 1998. svjedočanstva običaja naše bilogorske baštine i Velikog Trojstva. Gordana Matunci piše o: Zvonimiru Lovrenčeviću-Kvaku, žetvi, bilogorskim danjama, sviralama i sedam godišta o godišnjim običajima Bilogore u Adventu i o Božiću. Tu su i pjesme Jurja Matuncija.

    U Pučkom kalendaru BBŽ-a oblikovali smo od samog početka 1996. Bilogorski običajnik, ali i dodavali brojne napise iz naše narodne baštine.. Javljali smo se ili su o nama pisali: Bjelovarski list, Novi bjelovarac, Naše vrijeme, Večernji i Jutarnji list, Arena, Vjesnik, Zvono, Vikend…

    Na BBR-u odrađeno je 479 autorskih emisija, čuli smo se na 1. i 2. programu Hrvatskog radija Zagreb, garešničkom Krugovalu, Katoličkom radiju, Radio Mariji…

    Snimili smo brojne priloge za HTV Zagreb, NET, B1, ATILU, ali i TV Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Njemačke i Mađarske. Sa Školskom televizijom - redakcijom za glazbeni odgoj snimili smo još 1977. emisiju Pjesmom i plesom u Veliko Trojstvo. Zatim su slijedile emisije: Folklorna glazba Bilogore, Bilogorske svete vatre, Juraj i Gordana Matunci i serijal Pučka intima. Brižno čuvamo i sakupljamo nove zapise, ali i sakupljamo i stare dokumente vremena i života.
    KUD Veliko Trojstvo
    Žetva raži 2007. g.

    Tijekom vremena zarezivali smo svoje zapise - rovaše na kulturnoj povjesnici našega naroda. Za svoj rad dobili smo brojna priznanja, zahvalnice, darove i uspomene, a čuvamo i plakate, programe i pozivnice. Vrijedno je navesti: Diplomu Kotarskog saveza kulturno-prosvjetnih društava Općine Bjelovar iz 1952., priznanje s Majskih susreta u Velikom Trojstvu iz 1975., te petnaest priznanja za smotre folklora Općine Bjelovar održanih u organizaciji SSOH (Saveza socijalističke omladine Bjelovar), SIZ-a kulture (Samoupravne interesne zajednice kulture), Radničkog sveučilišta "Petar Biškup Veno", a od 1991. g. Matice hrvatske - Ogranak Bjelovar. Bilo je to vrijeme 1978 .- 1992.

    Na dugom putu postojanja izborili smo se za pet regionalnih smotri radničkog stvaralaštva u Bjelovaru, Križevcima, Lipiku, Garešnici i opet u Bjelovaru, zatim na Smotri bratstvo-jedinstvo u Rešetarima i Davoru. Bili smo domaćini sedam Susreta izvornog folklora Pjesmom i plesom u Veliko Trojstvo, na ispraćaju Titove štafete, na Đakovačkim vezovima 93' i 94', Ivanjskim vatrama u Đakovu, Bušarima u Đakovu i Baranjskom Petrovom Selu. Na Picokijadi u Đurđevcu smo još 1979., 1987., 1995. i 1999. i eto opet 2008. na Vinkovačkim jesenima, pa 1994. i 1996. na 28. i 30. Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Učesnici smo 1. Smotre puhačkih glazbala u Novoj Gradiški 94'. Ona, dogovorena za 95., bila je odgođena zbog akcije Bljesak za 1996. g. Veza jednom započeta ide uspješno dalje! U Novoj smo Gradiški opet 1998. kod KUD-a "Trenk“ i 1999. kod KUD-a "Kramarić“, a i oni dolaze k nama. Veza jača našom Božićnicom 2007. i spaja nas sa Župom Svetog Jurja i blagoslovom novoizgrađene, u ratu minirane crkve u Derventi (Bosna i Hercegovina)...
    KUD Veliko Trojstvo
    Međunarodna smotra folklora u Zagrebu 1994. g.

    Bogatstvo se ne mjeri metrom ni vagom. Ono se mjeri puninom srca i duše, ono se mjeri množinom prijatelja i susreta u sreći. A njih je KUD "Veliko Trojstvo" zaista imao, stjecao i zadržao! Od 1979. do 1994. bili smo na četrnaest susreta pjevačkih i folklornih skupina u rodnoj kući hrvatskog pjesnika Petra Preradovića u Grabrovnici, na smotrama pionirskih i omladinskih folklornih grupa i starih športova još daleke 1976., 1979., 1980., 1981. i 1999. U ovaj red idu i Bukovački folklorni susreti. Predstavljajući se, učili smo jedni od drugih, učili smo od dr. Ivana Ivančana, Zvonimira Ljevakovića, Zvonimira Lovrenčevića - Kvaka, Bože Potočnika, Zdenke i Antuna Šrameka, Nade i Tonija Šrameka, Leleka, Josipa Cugovčana, Željka Kovačića…

    U zlatnom snopu naših nastupa i susreta sa tri vjedra - oko 150 društava, teško je nekoga ne zaboraviti! Od 1984. idu susreti: Pjesmom i plesom u Veliko Trojstvo, koji, kao i raniji Majski susreti, postaju mjesta istinske ljepote i pokazivanja kulturne baštine, mjesta sklapanja i održavanja prijateljstva. U radosti bilježim mjesta: Grabrovnica, Špišić Bukovica, Đurđevac, Virovitica, Gola, Koprivnica, Peteranec, Gotalovo, Zablatje, Virje, Molve, Novigrad, Podravske Sesvete, Velik Gorica, Sveti Ivan Zelina, Donja Zelina, Rude, Mače, Sveti Križ Začretje, Mihovljan, Klanjec, Kupljenovo, Gornje Jesenje, Vidovec, Maruševec, Mala Subotica, Čakovec, Prelog, Gornja Stubica, Sveti Petar Čvrstec, Visoko, Varaždinske Toplice, Vrbovec, Gradec, Trebarjevo, Martinska Ves, Sisak, Belajska Poljica, Posavski Bregi, Kutina, Cirkvena, Sveti Ivan Žabno, Đakovo, Davor, Rešetari, Daruvar, Slavonski Brod, Oriovac, Semeljci, Kobaš, Beravci, Komletinci, Otok, Đakovački Selci, Jakšić, Zlarin, Murter, Betina, Jezera, Trogir, Primošten i Mare Croaticum, Jelenje, Otočac, Valpovo, Čepin, Pleternica, Baranjsko Petrovo Selo, Resnik, Ljeto u Maksimiru u Zagrebu, Zaprešić, Križevci, Čazma, Bjelovar, Tomaš, Kapela, Zrinski Topolovac, Šandrovac, Severin, Nova Rača, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velike Sredice, Bačkovica, Kapela, Vrbica, Zrinski Topolovac, Miklouš, Palešnik, Rovišće…

    Pjevali smo i plesali, svirali i učili sa svim kulturno-umjetničkim društvima naše Županije. Bili smo na čijanama, susretima, večerima, smotrama, danima, probama, dogovorima, razgovorima, seminarima, proslavama, ispraćajima u vojsku, krstitkama i sipanjima, tužnim rastancima, bolestima i ozdravljenjima, dodjeli priznanja, godišnjicama, završetku školovanja, zaposlenjima… Na seminarima u Vinkovcima i Bjelovaru, bili smo demonstracijska skupina.

    Nezaboravni su naši susreti s Hrvatima izvan domovine: Katoličke misije u Ulmu 1991., 1992., 1993. i 2002., Karaševo i Karaševska zora iz Rumunjske kod nas i kod njih tri susreta i još puno osobnih kod nas, telefonom, pismom, paketom knjiga…, pa onda Hrvatsko kulturno društvo Napredak i KUD "Izvor" iz Sivše i Žabljaka u Bosni i Hercegovini, "Behar" iz Tešanjke, Matica hrvatska iz Tuzle i Župa Svetog Jurja Mučenika iz Dervente, u Italiji je to Turistička zajednica grada Nimisa, a u Mađarskoj grad Pečuh i Zajednica Hrvata i KUD "August Šenoa". Povelja prijateljstva naše Općine Veliko Trojstvo i grada Kadarkuta osigurava dobru suradnju, a upravo se, unutar europskih integracija, vode i pregovori o daljnjoj suradnji s Austrijom i Mađarskom.
    KUD Veliko Trojstvo
    Nimis (Italija), Fašenjak 2003. g.

    Zalaganjem voditelja kulturno-umjetničkih društava i Odjela za društvene djelatnosti naše Županije, na čelu s tadašnjom pročelnicom Anom Antolović, započeli smo sa ponovnim održavanjem Smotre. Prva smotra je održana u Novoj Rači 1998. godine. Iste je godine osnovana i Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije, čijim predsjednikom postaje Ante Rade.

    Veliko je Trojstvo bilo ponosan domaćin šest županijskih smotri i zapaženi sudionik ili pobjednik na svih dosadašnjih jedanaest. U Rudama i Gornjem Jesenju predstavljali smo Županiju na Međužupanijskoj smotri folklora sjeverozapadne Hrvatske, na Sajmu u Gudovcu, Danima Grada Bjelovara, na Terezijani, Danima Općine Veliko Trojstvo, proslavi 40. godišnjice INE, na proslavama Matice hrvatske, Narodne knjižnice i Muzeja u Bjelovaru, HVIDR-e, Hrvatskog srca, Lige borbe protiv raka, Crvenog križa, Bedema ljubavi, Karitasa, župa u Bjelovaru i Velikom Trojstvu…

    U suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu nastali su audiozapisi i nosači zvuka pjesama sjeverne Hrvatske, a s Redakcijom za narodnu glazbu i običaje dva nosača s 59 bilogorskih pjesama i plesova u izvođenju našega KUD-a. Imamo i sve zapise radioemisija kao i našega redovnog rada.

    U rijeci života našega KUD-a imamo puno dragih priznanja: povelju povodom 40. godišnjice osnivanja Poljoprivredne zadruge V. Trojstvo 1985., Lovačkog društva 1986. i 1987., priznanje za suradnju i pomoć povodom 100. obljetnice HORKUD-a "Golub", Plamenac "Tihomir Trnski", Mare Croaticum 1996., diplomu Hrvatskog sabora kulture iz 1999. i 2004. g., uz 75. i 80. godišnjicu postojanja KUD-a, pa onda priznanja i zahvalnice naše Općine, zahvalnicu Matice Hrvatske 2001. uz proslavu 30. obljetnice postojanja. Plaketu Bjelovarsko-bilogorske županije "Tihomir Trnski" dobili smo 2004. za izuzetne rezultate na obrazovnom, kulturnom i sportskom polju. Uz vrijedne godišnjice dobivali su priznanja i naši voditelji, ali i svi članovi i oni koji su nam pomagali u radu.

    Kako imenovati sve vrijedne članove? Pismeni zapisi nisu potpuni. Odgovorno tvrdim, kako je slavu i čast KUD-a "Veliko Trojstvo“ pronosilo i pronosi nekoliko stotina članova, nebrojeni podupirući - osobito članovi naših obitelji.
    KUD Veliko Trojstvo
    Dječja skupina 2005. g.

    Danas pri KUD-u djeluje: Folklorna plesna i glazbena skupina, koja broji 82 člana, Vokalna skupina "L'jepe Mare" s 15 članova, "Čuvari tradicijske kulture", koju čine svi aktivni i podupirući članovi i osobito vrijedna Dječja folklorna skupina sa 28 članova. Oni vrijedno rade i uče, sudjeluju u radu odraslih i postižu zapažene uspjeha. Na županijskim smotrama folklora triput su odabrani najboljima. Tako su dvaput zastupali Županiju na Smotri u Kutini i jednom u Trogiru. Rado su viđeni u dječjim bolnicama, domovima umirovljenika, proslavama i svečanostima, pri posjetima našoj Etno-okućnici u V. Trojstvu, o kojoj, uz pomoć stručnjaka, marno skrbe Čuvari, naša Općina i cijelo selo.

    Gordana Marta Matunci vodi Folklornu skupinu KUD-a od 1974. Juraj Matunci vodio je glazbenike od 1974. do 1988., a sada ih vodi Karmela Ivanko, rođ. Matunci. Skupinu čine tamburaši i dvije violine. Imamo i tambure samice, dvojnice, strančicu okarinu i dude, ali vrijedan fašenjski orkestar.

    Odgovornu dužnost predsjednika uspješno već 30 godina obnaša Milan Kovačić. Prvi je tajnik bio Željko Bajza, a sada je tu Vladimir Jasek.
    KUD Veliko Trojstvo
    Hodočašće na Mariju Bistricu 2006. g.

    Prava ljudska pamet i Božja duša, istina i radost, čistoća izvornosti i prebijela nošnja, osobitost naših napjeva, šala i kola, plijeni izvrsnošću i ljepotom, uzdiže iznad svakodnevice i običnosti, te izriče trajnu, ali skrovitu, čovjekovu težnju za izvanvremenskim, za Vječnim i Istinskim početkom bez prestanka u miru i Božjem blagoslovu.

    Ispis stranice

    KUD “Bilogora“ Kapela

    KUD “Bilogora“ Kapela


    Selo Kapela smjestilo se na sjevernim obroncima Bilogore. Kapela je od davnine bila poznata po svojim aktivnostima u svemu. Vatrogasna društva, udruga žena, nadaleko poznata kazališna skupina, a između ostalih i folklorna skupina Kapela osnovana davne 1955. g.

    U ono vrijeme folklorna skupina je bila pod okriljem tadašnje "Seljačke sloge“. Voditelj je bio Josip Ferenčić. Odmah je osnovana i tamburaška sekcija tako da su se redali nastupi i smotre folklora. Poznate su u to vrijeme bile "kotarske smotre“. Trajalo je to do ranih šezdesetih godina kad je došlo do prekida rada društva. Godine su prolazile, a onda je nekolicina ljudi došla na ideju da se ponovno osnuje folklorna sekcija u Kapeli.

    Četrdesetak mladih zainteresiranih ljudi okupilo se 6. svibnja 1989. godine na sastanku te počelo raditi. Budući da nitko od članova do sada nije nastupao, gospođa Gordana Matunci podučavala je nove članove plesovima i napjevima bilogorskog kraja. Članovi su izabrali svoga prvog predsjednika, gospodina Đuru Đerija. Nekoliko mjeseci kasnije,11. srpnja 1989. g. , osnovana je i tamburaška sekcija.

    Društvo je dobilo svoje ime KUD "Bilogora Kapela“ jer se sastojalo od članova iz bilogorskih sela. Prvi nastup KUD-a bio je 22. srpnja 1989. g. u Vatrogasnom domu na vatrogasnoj zabavi. Nakon toga nastupi su se redali jedan za drugim.

    Dolazilo je sve više mladih ljudi pa nam je bilo ljepše i veselije. Naše društvo organiziralo je 21. listopada 1989. g. svečanost Završetak berbe grožđa. Pred Društvenim domom u Kapeli stajale su četiri konjske zaprege okićene motivima narodnog veza. Uz pjesmu i veselje krenulo se put Lipovog Brda gdje se održavalo slavlje. U samom središtu sela suseljani su povorku dočekali kolačima, vinom, rakijom, a oni njih počastili plesom i pjesmom. Došlo se i do starinske klijeti gdje su se uzeli koševi u ruke pa put vinograda. U gostima su bili i članovi KUD-a "Svjetlost“ iz Ivanjske. Bio je pripremljen svečani seljački ručak. Već se spremala noć kad se krenulo put Botinca gdje se ispred Društvenog doma ponovno otplesalo i otpjevalo. Noć je pala kad se mnoštvo vratilo u Kapelu u dom gdje je održana zabava. U goste su pristigli folkloraši iz Nove Rače. Pjesmi i plesu nije bilo kraja sve do ranih jutarnjih sati.

    Ubrzo se rodila nova ideja. Odlučili smo organizirati susrete folklornih skupina. Uz pomoć Đure Đerija priređena je manifestacija Kapelska zlatna jesen. Manifestacija se odvijala 25. studenoga 1989. g. Sudjelovali su KUD “Petar Preradović“ iz Grabrovnice, KUD “Pitomačanka“ iz Pitomače, KUD “Trninica“ iz Donje Zeline te KUD “Zadrugar“ iz Rovišća. Dom u Kapeli bio je krcat posjetiteljima jer nakon mnogo vremena Kapela je ponovno oživjela. To je bila večer za pamćenje jer toliko pjesme i veselja već dugo se nije vidjelo u Kapeli.

    KUD "Bilogora Kapela“ sudjelovao je 27. svibnja 1990. na smotri folklora pod nazivom Na raskršću u Rovišću. Sudjelovalo se na otvorenju spomenika te u Društvenom domu u Kapeli. Dobili smo pozivnicu da nastupamo u Pitomači što nas je oduševilo jer je Pitomača nadaleko poznata po svojim susretima. Prvi odlazak u podravski kraj.

    Naši tamburaši Juraj Matunci, Ladislav i Josip Mihalinec, Stevo Kovač, Aleksa Mihalinec, Zvonko Kolar, Đuro Dvoršćak, Ivo Bet nastupali su na Radio Bjelovaru u emisiji Moje selo Kapela pričajući priče bilogorskog kraja, a svojom svirkom uvukli su se duboko u srca ljudi.

    Među mnogim nastupima KUD-a izdvajaju se onaj na čijani u Novoj Rači te u Vrbici na smotri folklora. Također smo nastupali u Domu umirovljenika Bjelovar gdje su nas dočekali raširenih ruku. Njihova srca ispunjena pjesmom vratili smo u prošlost. Prigodne programe priredili smo povodom 35 godina djelovanja Aktivu žena iz Kapele te u MZ Botinac i Lovačkom društvu Kapela.

    Nastupali smo i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića prilikom otvaranja spomenika 16. listopada 1990. Uz kulturno-umjetnički rad i njegovanje običaja naših predaka KUD "Bilogora Kapela“ aktivno se uključivao u mnoge akcije.
    Kao gosti Hrvatske seljačke stranke nastupali smo u Zagrebu na Kongresu objedinjavanja svih Radićevih stranaka. Nismo zaboravili ni proslavu Đurđevdana. Išlo se našim selom i gdje god se nalazio Đuro ili Đurđica, stalo se, sviralo, pjevalo, čestitalo. Kraj je bio kod našeg predsjednika Đure Đerija i člana Juraja Matuncija. Susreta je bilo mnogo, a prijateljstava još i više. A onda dolazi teško vrijeme za našu domovinu. Domovinski rat, vrijeme je kad se strahovalo za naše najmilije. No, ni tada nismo sjedili skrštenih ruku. Naše društvo posjetilo je hrvatske vojnike 105. brigade iz Bjelovara u Slavoniji (Otok, Privlaka, Komletinci, Strizivojna). Donijeli smo našim braniteljima pozdrave od kuće, pjesmu zavičaja da im lakše prođu teški dani. Društvo je zbog situacije u zemlji prestalo s radom.

    Kako svijet ostaje mladima odlučilo se okrenuti i posvetiti njima i usaditi im ljubav prema običajima bilogorskog kraja. Težilo se osnivanju tamburaške sekcije. Učenici OŠ Mirka Pereša iz Kapele od 5.-8. razreda pokazali su interes za sviranje i tamburicu. Gospodin Marijan Janči sa sinovima Lukom i Matijom počeo je u travnju 2007. podučavati male naraštaje sviranju bisernice, brača, bugarije i basa. Kako nije bilo instrumenata općina Kapela izašla je u susret i pomogla kupnjom instrumenata. Mali tamburaši mukotrpno su vježbali dva sata tjedno. Prvi nastup uslijedio je 22. srpnja 2007. za Dan općine od koje su dobili i majice. Svi su bili sretni jer se ponovo čuo zvuk tambure u Kapeli.

    Iste godine nastupali su i u Donjim Mostima na Izboru za najuzoritiju seosku ženu Bjelovarsko-bilogorske županije. Dok su tamburaši marljivo vježbali ujesen je osnovana i folklorna skupina. Voditeljica folklorne skupine je Ivana Janči. U međuvremenu su tamburaši nastupali u gostima KUD-u „ Bjelovar“ na „ 2. bjelovarskim folklornim susretima“.

    Probe su se nastavile održavati u prostorijama škole. Uz veliku financijsku pomoć općine i županije kupljene su navlake za instrumente te sašivene narodne nošnje za 16 tamburaša i isto toliko folkloraša. Uslijedila je Županijska smotra dječjeg folklora u Garešnici 12. travnja 2008. Nastup je bio uspješan i zapažen. Svoj program tamburaši i folkloraši pokazali su na tradicionalnim događanjima u općini kao što je Dan općine, Dan škole, te u župnoj crkvi za blagdan sv. Antuna.

    Na Izbornoj skupštini održanoj 11. studenoga 2008. izabrana je za predsjednicu Ivana Ružman, tajnik Dario Lovković i blagajnica Nada Petković. Na 11. smotri dječjeg folklora Bjelovarsko-bilogorske županije 7.ožujka 2009. općina Kapela mogla je biti ponosna na svoj „mali“ KUD koji je bio brojan te dobro uvježban.
    Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽ

    Tamburaši i folkloraši na 11. smotri dječjeg folklora
    Bjelovarsko-bilogorske županije 7.ožujka 2009. u Bjelovaru


    Tamburaška sekcija KUD-a „ Bilogora Kapela“ sudjelovala je u Garešnici 29. svibnja 2009. na 1. Susretima dječjih tamburaških sastava. Odazvali smo se na sudjelovanje u programu „15. Podravskih motiva“ koji su organizirani 4. srpnja 2009. u Koprivnici.

    Domaćini smo 1. susreta dječjeg folklora pod nazivom „Svi mi vele da sam iz Kapele“ koji je održan 30. listopada 2009. u Kapeli. Gostovala su nam tri KUD-a: KUD „Sloga“ iz Miklouša, KUD „Rudar“ iz Glogovca i KUD „Ivan vitez Trnski“ iz Novigrada Podravskog. Potrudit ćemo se da ovi susreti postanu jesenska folklorna tradicija u Kapeli.

    Mladost općine Kapela pokazuje da narodni običaji ne padaju u zaborav već da se nastavljaju prenositi s koljena na koljeno. Broj članova neprestano raste. Najljepše je što djeca od 1.- 8. razreda sa sve većom željom nastavljaju učiti i vježbati bilogorske plesove i napjeve koje su pjevale njihove bake i djedovi.

    Zahvaljujemo svim članovima KUD-a „ BILOGORA KAPELA“, od najmlađe članice do najstarijeg tamburaša srednjoškolca, voditeljima Luki i Ivani Janči na uloženom trudu i roditeljima koji svoju djecu podupiru u tome.

    Ispis stranice


    Sekcije


    Sadržaj rubrike

    Video


    KUD Graničar

    Foto galerija

    20. Smotra folklora BBŽ - Nova Rača
    17. Smotra dječjeg folklora u Hrecegovcu
    Galerija fotografija Zajednice KUU BBŽ
    Limena glazba Predavac KUU Ivan Vitez Trnski Nova Rača KUD Graničar Garešnica KUD Veliko Trojstvo
    Bjelovarsko kazalište
    18. Smotra koreografiranog folklora BBŽ - 2015