...

...

...

...

...

...

...

...

Upišite se na našu e-listu
Anketa
Statistika

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije ›

Narodna nošnja Bilogore – Veliko Trojstvo


Zajednica kulturno-umjetničkih udruga BBŽIzuzetna nam je čast ponuditi Vam na prodaju knjigu “Narodna nošnja Bilogore – Veliko Trojstvo” autorice Gordane Matunci. Knjiga je to koja predstavlja narodnu nošnju seoskog naselja Veliko Trojstvo, koje je smješteno podno valovitih obronaka Bilogore u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Uz prostorna i kulturno-povijesna obilježja ovoga kraja, knjiga govori i o tekstilnom rukotvorstvu i nošnjama Bilogore te sadrži detaljan opis muške i ženske narodne nošnje Velikog Trojstva. Veliku vrijednost ovoj knjizi daju zanimljive fotografije iz davnih vremena kao i upute za rekonstrukciju, dekompozicija originala i prijedloga za izradu. Dodatnu vrijedost joj daje i činjenica što se knjiga sastoji i od dijelova prevedenih na engleski, njemački i francuski jezik.

Nakladnik knjige je Hrvatski sabor kulture, krovna organizacija hrvatskog kulturnog amaterizma, osnovana 1948. godine, a sastoji se od 807 udruga s oko 80000 članova. Knjiga Vam može poslužiti za izučavanje narodnih običaja, njihovo očuvanje i kao poslovni poklon (namijenjen za domaće i strane partnere zbog prijevoda na tri strana jezika). Cijena ove knjige je 70,00 kuna, a kompletnu ponudu naših knjiga i ostale literature možete vidjeti na web stranici www.hrsk.hr . Sve informacije vezane uz našu prodaju možete dobiti na telefon 01/ 4618-825 (gospodin Zdravko Pavičić) ili na email .

Članovi

KUD “Bilogora“ Kapela

KUD Bilogora KapelaDruštvo je dobilo ime KUD “Bilogora“ Kapela jer se sastojalo od članova iz bilogorskih sela: Kapela, Botinac,Stanići, Starčevljani, Lipovo Brdo. Prvi nastup KUD-a bio je 22. srpnja 1989. godine.

Hrvatska čitaonica Hercegovac

Hrvatska čitaonica Hercegovac Hrvatska čitaonica Hercegovac osnovana je 1920. g., a 12. siječnja 1921. Sresko načelstvo u Garešnici odobrilo je njezin naziv i pod tim imenom radi sve do današnjih dana. Idejni začetnik osnivanja Hrvatske čitaonice je Vlasta Ivanuš, učiteljica u tadašnjoj pučkoj školi.

Mješoviti pjevački zbor KUD-a Čazma

Mješoviti pjevački zbor KUD-a ČazmaPrvi neslužbeni nastup bio je u crkvi sv.Marije Magdalene u Čazmi pod vodstvom prof. Dinka Piraka 24.12.1992. godine sa božićnim pjesmama. Prvi samostalni koncert bio je također u Crkvi Sv. Marije Magdalene u Čazmi 24. prosinca 1993. g.

Garešničko amatersko kazalište “Diletanti“

Garešničko amatersko kazalište DiletantiKazališni amaterizam u Garešnici datira iz 1918. g. kada je osnovana Diletantska glumačka družina. Osnivači su bili mladi garešnički obrtnici, Pero Brnjas i Josip Zver. Družina postaje nositelj svih kulturnih događanja u Garešnici.


Tradicijska glazbala Bjelovarsko-bilogorske županije


(Bilogora, Moslavina, Slavonija)
Izradili: Vjekoslav Martinić i Romana Fezi Martinić

Pučka glazbala su predmeti materijalne kulture, većim dijelom proizvedena iz seljačkog rukotvorstva ili proizvedena u specijaliziranom seljačkom obrtu. Glazbala su zapravo samo sredstva za proizvodnju zvukova, melodija i ritmova, pa se tako bez njih ne može zamisliti glazbeno blago bilo kojeg naroda svijeta.
22.04.2010 | Pročitano 5256 puta | komentara 0 | opširnije

Narodna nošnja Bilogore


Izvadak iz knjige "Narodna nošnja Bilogore - Veliko Trojstvo", Gordana Matunci

Nošnja Bilogore spada u takozvano nekrojeno ruho, jer se pojedini dijelovi odjeće izrađuju spajanjem ravnih komada platna. Ovi dijelovi se zatim slažu u veće i manje nabore - rozaju se (ženska rubača, muška rubača, muške gaće).

Osnovni materijal za izradu muške i ženske odjeće je domaće platno. Platnena se odjeća nosi ljeti i zimi. Za hladnijeg vremena navuku se krzneni i sukneni ogrtači - zobunci, kabanice, čove.
16.03.2010 | Pročitano 2948 puta | komentara 0 | opširnije

Nošnja Pisanice


Zbog ranog napuštanja tradicijskog ruha (nakon 1. svj. rata), vrlo je teško naći komplete originalnih narodnih nošnji. Ipak, u fundusu udruge nalazi se nekoliko iznimnih i vrijednih primjeraka koji su pronađeni kod ovdašnjih obitelji. Dolaskom Nijemaca i Mađara na ovaj prostor krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pojavljuju se različita obrtnička zanimanja koja utječu na način odijevanja. Hrvatsko i srpsko stanovništvo prihvaća takav način odijevanja, ali zadržavaju dijelove svojih nošnji.
21.02.2010 | Pročitano 1500 puta | komentara 0 | opširnije


Stranica: 1 od 1 |